Rusija je zatražila zatvorene konsultacije sa Vijećem sigurnosti UN-a u vezi sa situacijom oko predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, rečeno je RIA Novostima u misiji Paname pri UN, koja presjedava Vijećem sigurnosti u augustu.
– Rusija je zatražila sastanak, naveli su iz panamske misije i potvrdili da je sastanak zatražen zbog presude predsjedniku Republike Srpske, pišu ruski režimski mediji.
Zatvorene konsultacije bi, prema rasporedu Vijeća sigurnosti UN, mogle bi se održati večeras u 21 sat.
Milorad Dodik, predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska kojem je u srijedu oduzet mandat nepravosnažnom odlukom Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine, kazao je da nema namjeru da odstupi s funkcije “koju mi je narod dao”, najavivši referendum u tom entitetu, javlja Anadolu.
“Ja sam tu i biću tu. Obavljaću funkciju koju mi je narod dao. Nemam namjeru da odlazim iz Srpske”, kazao je Dodik u obraćanju u srijedu u Banjaluci nakon što je objavljena odluka CIK-a.
Kazao je kako bi pristati na odluku CIK-a značilo “da ste obrisali Ustav RS-a i istorijsku borbu srpskog naroda” te poručio kako neće na to pristati.
“Mandat mi je dao narod, zato ću ga poslušati na referendumu o meni i funkciji koju obavljam”, kazao je Dodik.
Dodao je kako će referendum biti organizovan na bazi odluke Narodne skupštine RS-a “u narednom periodu”.
Dodik je pravosnažnom presudom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, početkom ovog mjeseca.
Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i o sprečavanju stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 1. jula 2023. Dodik je 7. jula te godine potpisao ukaze o proglašenju navedenih zakona.
Visoki predstavnik je, prethodno, 1. jula 2023, odlukom izmijenio Krivični zakon BiH, kojom je uveo inkriminaciju neizvršavanja njegovih odluka.
Odluku o oduzimanju mandata predsjednika RS-a CIK je donio u skladu sa Izbornim zakonom BiH koji propisuje postupak utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima koji su pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne duže od šest mjeseci.
Dodik ima pravo žalbe na odluku CIK-a Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje razmatra izborne žalbe, a njegov mandat traje do pravosnažnosti odluke CIK-a. Nakon isteka žalbenog roka ili ukoliko bi Apelacioni odjel potvrdio odluku CIK-a, ona bi postala izvršna. U tom slučaju CIK raspisuje prijevremene izbore za predsjednika RS-a u roku 90 dana.
Dodik je u obraćanju u srijedu odluku CIK-a nazvao “obračun muslimana prema Srbima” rekavši “ja sam prvi, ali vjerujem da će svi shvatiti”.
U obraćanju nakon sastanka vladajuće koalicije u tom dijelu BiH, ponovio je da je “koalicija odlučna braniti ustavnu i dejtonsku poziciju Republike Srpske” i da konstatuje da je ta pozicija “snažno ugrožena djelovanjem Christiana Schmidta koji nije legalan i legitiman, nije potvrđen u Savjetu bezbjednosti” dodavši da “iza njega stoji samo jedna politička volja”.
Mandat visokog predstavnika za BiH preciziran je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH. Aneksom 10 visoki predstavnik proglašava se konačnim autoritetom u BiH za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Imenuje ga Vijeće sigurnosti UN-a, na preporuku Vijeća za provedbu mira (PIC).
