Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ponovo je u fokusu međunarodne javnosti nakon opsežnog intervjua za britanski list The Times, u kojem je govorio o političkoj situaciji u BiH, ulozi Rusije i ambicijama Milorada Dodika.
Schmidt je poručio da ne očekuje oružani sukob u zemlji, ali upozorava da se na Zapadnom Balkanu nikada ne smije potcijeniti mogućnost destabilizacije.
Navodi da predsjednik Rusije Vladimir Putin vjerovatno nema ozbiljnu stratešku namjeru da se direktno uključi u političke prilike u BiH, ali da moskovski utjecaj služi kao instrument skretanja pažnje sa Ukrajine i kao sredstvo pritiska na Zapad. Prema njegovim riječima, dovoljne su male varnice da se pokrene opasna spirala nestabilnosti na Balkanu, području koje je historijski dokazalo koliko brzo može skliznuti u krizu.
Schmidt podsjeća da je Daytonski mirovni sporazum zaustavio razaranja, ali je stvorio izrazito kompleksan državni sistem u kojem i danas postoji 14 vlada, stotine ministara i različiti nivoi vlasti zasnovani na etničkoj podjeli. Upravo zbog toga, ističe, njegov zadatak zahtijeva stalnu budnost: “Balkan je prostor u kojem krize nikada nisu definitivno završene”.
U tekstu se napominje da Dodik godinama gradi političku platformu zasnovanu na separatizmu, istorijskom revizionizmu i povezivanju sa Moskvom. Njegove učestale posjete Putinu i odlučno protivljenje institucijama BiH izazvale su zabrinutost NATO saveza i međunarodnih diplomata. Schmidt naglašava da Dodik često djeluje kao produžena ruka ruskih interesa, navodeći da ga najblaže rečeno smatra “alatkom”, odnosno političarem čiji je utjecaj u skladu s ruskim ciljevima.
Iako je protiv Dodika uvedena zabrana javnog političkog djelovanja, Schmidt odbija bilo kakvu vrstu euforije. Opoziva se na to da na Balkanu ne postoje konačne bitke: politički poraženi akteri vrlo brzo pronalaze nove načine da utiču na prilike u zemlji.
Govoreći o bezbjednosnim okolnostima, Schmidt naglašava da najveća prijetnja Bosni i Hercegovini ne dolazi od samih građana, koji sve više žele normalan život, već od političkih struktura koje održavaju atmosferu straha i prikrivaju izostanak stvarnih reformi. Mladi ljudi, kaže on, sve više napuštaju zemlju, ne zbog etničkih sukoba, već zbog sistemske korupcije i loše ekonomije.
U razgovoru je podsjetio i na vlastita iskustva iz perioda opsade Sarajeva, kada je kao posmatrač referenduma o nezavisnosti BiH svjedočio prvim napadima na grad. To iskustvo, tvrdi, oblikovalo je njegovu odlučnost da zaštiti mir i ustavni poredak.
Schmidt je priznao da je pri preuzimanju dužnosti 2021. godine bio uvjeren kako će biti posljednji visoki predstavnik u BiH. Danas, međutim, smatra da taj proces zahtijeva više vremena nego što se ranije procjenjivalo, jer tek kada BiH ispuni ključne uslove u domenu vladavine prava i funkcionalnosti institucija, može se govoriti o ukidanju ove međunarodne funkcije.
“Možda je vrijeme da se počne tražiti izlaz, ali još ne možemo reći da su ispunjeni svi preduslovi za to”, zaključuje visoki predstavnik.