Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović gostovao je večeras u programu televizije “HB”, odmah nakon sastanka održanog u Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, gdje je razgovarano o projektu južne plinske interkonekcije i ulozi američkih investitora.
Na početku je komentarisao i današnju turbulentnu sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj je napokon usvojen državni budžet.
“Baš tako napokon. I danas je bilo puno neizvjesnosti, puno političkih igara politiziranja, kako to već ide u ovo vrijeme. Neki su odredili godinu dana pred izbore da treba krenuti s izbornom kampanjom, ali uspjeli smo na kraju koristeći one vještine koje imamo danas kroz naše iskustvo, poslovnik koji daje i na opće zadovoljstvo je rekao da smo konačno usvojili proračun“, kazao je Čović.
Usvajanje budžeta, naglasio je, otvara prostor za pripremu budžeta za 2026. godinu po sličnom modelu i omogućava fokusiranje na dva ključna evropska zakona – zakon o VSTV-u/Sudu BiH te imenovanje glavnog pregovarača s Evropskom unijom.
Američki prijedlog o preuzimanju projekta
Osvrnuo se i na večerašnji sastanak u američkoj ambasadi, ističući da je riječ o šestom ili sedmom sastanku s novim otpravnikom poslova.
Podsjetio je da je „problem nastao“ kada su, kako tvrdi, Hrvati bili preglasani u federalnom Parlamentu oko toga da nosilac projekta bude BH Gas.
Čović je naveo i prijedlog hrvatske strane za formiranje nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, u kojoj bi BH Gas, Elektroprivreda HZHB i Plinacro imali po 33%.
Kazao je da je američka strana iznijela novu ideju o ulasku američkog investitora u cijeli projekat, što je hrvatska strana prihvatila.
“Kad vam netko kaže da investitori iz SAD-a želi investirati u Bosnu i Hercegovinu, u plinsku infrastrukturu i time nas na neki način osloboditi tog našeg političkog pritiska koju smo imali dosad zbog ovog preglasavanja u Vladi Federacije i parlamentu“, poručio je Čović.
Dodao je da treba definisati pravni model dolaska američkih investitora te riješiti status zakona koji je, „barem formalno“, još uvijek na snazi.
Naglasio je da hrvatska strana želi plinoficirati cijelu Hercegovinu, uključujući primarnu i sekundarnu mrežu, ističući da je to strateški interes Hrvata u tri županije.
Čović o Daytonu, unutrašnjem uređenju i budućnosti BiH
Govoreći o 30 godina Daytonskog sporazuma, Čović je naglasio da je mir najveća vrijednost, ali da je uređenje ostalo nefunkcionalno.
“Dayton je donio apsolutno mir i to mu je najveća vrijednost… To je klasičan poluprotektorat u Bosni i Hercegovini i više od 900 odluka koji su nam trebali ‘pojasniti’ što je Duh Daytona“, rekao je, dodajući da se paralelno pokušavalo osporavati jednakost tri naroda.
Ponovio je da je „ključ Daytona konstitutivnost tri naroda“ te poručio da BiH može napredovati samo kao konsocijacija i federalizam.
“Svi razumiju da je konsocijacija budućnost, federalizam da je budućnost Bosne i Hercegovine… Bosna i Hercegovina će preživjeti kao moderna europska država koja je funkcionalna i učinkovita, ali moramo pojednostaviti unutarnju organizaciju zasnovanu na pozicijama tri konstitutivna naroda.”
“Dayton 2” već u pripremi
Potvrdio je i da se već vode razgovori o novom političkom aranžmanu.
“Hoće li se nazvati Dayton 2 ili nekim drugim – manje je važno… Sada treba novi zajednički sadržaj s prijateljima koji imaju snage da nametnu takav pristup ubrzanog dogovora.“
Predsjedništvo 2026.
Na pitanje hoće li Bošnjaci ponovo izabrati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, bio je jasan:
“Pokušati možda hoće, ako ne promijenimo izborni zakon, ali ja sam uvjeren da se neće stvarno desiti… Ja sam uvjeren da će iduće godine na izborima Hrvati imati svog legitimno izabranog hrvatskog člana Predsjedništva.“