Kada je krajem januara osujećen plan da se u kasne večernje sate nastavi sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH na kojoj bi se trebale birati sudije Ustavnog suda FBiH, sada je na dnevni red nove 18. sjednice koja treba biti održana 22. aprila uvrštena i tačka izbora sudija Ustavnog suda FBiH, javlja novinska agencija Patria.
Za imenovanje sudija potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda Parlamenta Federacije koji su prisutni i koji glasaju pa je bila jasna intencija onih koji su tog posljednjeg januarskog dana htjeli izvršiti popunu Ustavnog suda FBiH čemu se opozicija žestoko usprotivila. Mandati su istekli Mirjani Čučković (iz reda Srba) i Kati Senjak (iz reda Hrvata). U Ustavnom sudu FBiH ostaju Aleksandra Martinović (iz reda ostalih), Vesna Budimir, Edin Muminović, Ajša Softić, Mirko Milićević, Branimir Orašanin, Alen Taletović.
Ustavni sud Federacije sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstituivna naroda i jedan iz reda ostalih. Ova struktura je utvrđena Amandmanom XLVIII na Ustav Federacije iz aprila 2002. godine, čime je i u ovoj instituciji osigurana zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u skladu sa poznatom odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda iz jula 2000. godine.
Predsjednica FBiH Lidija Bradara uputila je Domu naroda dvije liste kandidata za sudije. Na jednoj je predložila da se za sudiju iz reda srpskog naroda imenuje Slaviša Bjelogrlić. Kako nije dobila saglasnost potpredsjednika FBiH, uputila je listu kandidata na kojoj su, pored Bjelogrlića, Damir Šapina, Anja Pavelka-Vuleta, Adis Abdić, Tanja Hadžagić, Smajo Šabić i Ognjen Gašović. Kod ove liste jasno je da sudija mora biti izabran iz srpskog naroda.
Međutim, kod druge liste nije relevantna pripadnost konstitutivnim narodima. Uprkos činjenici da se sutkinja Kata Senjak izjašnjava kao Hrvatica, umjesto nje ne mora biti izabran sudija iz reda hrvatskog naroda, jer i njenim odlaskom u penziju u Sudu ostaje dvoje sudija iz reda hrvatskog naroda, dakle, onoliko koliko Ustav FBiH propisuje. Na toj listi, koja je stara dvije godine, nalazi se Monika Mijić, v.d. agentice BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasburu za čiji izbor se zalaže HDZ BiH.
Kako Bradara ni za ovu listu nije dobila saglasnost potpredsjednika FBiH, Domu je uputila listu na kojoj je prvorangirana Jasminka Džumhur. Iza nje je Mijić, a slijede ih Senad Osmić, Boris Barun, Tanja Hadžagić, Izmir Hadžiavdić, Željko Škarica i Samir Zuparević.
Na istoj sjednici delegati bi prvo trebali razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima – skraćeni postupak koji je Predstavnički dom već usvojio. Plan je da izmjene ovog zakona kojim se smanjuje stopa doprinosa na plaće počne primjenjivati 1. jula 2025. godine.
Na dnevnom redu je i Nacrt zakona o djelatnosti psihologa u Federaciji Bosne i Hercegovine kao i Odluka o izdvajanju sredstava u Fond solidarnosti Federacije Bosne i Hercegovine za 2025. godinu.
Kada je riječ o imenovanjima, osim sudija Ustavnog suda FBiH, delegati se trebaju izjasniti i o imenovanju članova Nezavisnog odbora i imenovanju članova Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine.
Iako su ova imenovanja (NO, UO RTV FBiH) prošla u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, očekuje se burna rasprava zbog članova Upravnog odbora RTV FBiH u koji je predložen Zoran Krešić čiji stavovi već odavno nisu u domenu novinarskog već političko-HDZ-ovskog djelovanja zbog čega je i nagrađen ovom pozicijom, javlja Patria.