data-nosnippet>
Mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup, jedna je od potencijalno opasnih izjava predsjedavajuće Cvijanović
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercogovine, obratila sa na konferenciji koja je održana u Nacionalnom muzeju vazduhoplovstva SAD-a u Daytonu.
Ona je svoje obraćanje iskoristila za promovisanje politike koju već godinama provodi aktuelno rukovodstvo bh. entiteta Republika Srpska.
Tako je redom napadala visokog predstavnika Christiana Schmidta, a žalila se i na domaće pravosuđe u kontekstu presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, ali i raspisivanja potjernice za njim, predsjednikom NSRS-a Nenadom Stevandićem i premijerom RS-a Radovanom Višković.
Cvijanović je, također, pred kraj svog obraćanja izgovorila zanimljivu rečenicu. Kazala je da je “mir bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup”.
S obzirom da zvaničnici iz bh. entiteta Republika Srpska skoro svakodnevno iznose optužbe na račun međunarodne zajednice, ali i političkih stranaka sa sjedištem u Sarajevu, da “ne uvažavaju mišljenje RS-a”, ovakva izjava Cvijanović se može protumačiti opasnom, a možda i kao nekom vrstom prijetnje – da bi bilo mira, mišljenje RS-a mora biti uvaženo.
Međutim, problem je u tome što je teško uvažati mišljenje ovog entiteta kada znamo da već godinama provode separatističku politiku.
U nastavku prenosimo govor Cvijanović:
– Gospodine predsjedniče, uvaženi članovi Parlamentarne skupštine NATO-a, poštovane kolege šefovi država, cijenjeni gosti,
Sa dubokim uvažavanjem – i osjećajem odgovornosti – obraćam vam se ovdje u Dejtonu, gradu u kom je promijenjena naša istorija.
Prije trideset godina, Dejtonski mirovni sporazum okončao je razorni rat i uspostavio ustavni okvir za Bosnu i Hercegovinu koji je odražavao stvarnost našeg društva. Dao je pravo svakom od tri konstitutivna naroda i dva entiteta da sobom samostalno upravljaju u okviru jedne države.
Dejton nije izbrisao naše razlike – dao je organizaciju. Nije nametnuo jedinstvo – dao je strukturu.
Međutim, danas se ta ravnoteža polako urušava – ne putem demokratskog mandata, već djelovanjem neizabranih međunarodnih aktera koji Dejton ne doživljavaju kao obavezujući sporazum, već kao živi dokument koji treba rastezati, tumačiti i prepravljati – bez saglasnosti domaćih aktera.
Tačno je da je BiH u proteklih 30 godina tretirana kao radikalni projekat izgradnje države. Taj eksperimentalni pristup vodio je zemlju iz jedne krize u drugu. Gotovo sve strane intervencije izvršene su bez pregovora, bez parlamentarne procedure i bez ustavnog legitimiteta.
Opravdano je i primjereno da upravo ovdje, u samom Dejtonu, ponovimo da Dejtonski sporazum nikada nije dao pravo nijednom neizabranom stranom birokrati sa titulom visokog predstavnika da nameće ili mijenja naše zakone, da suspenduje ustave entiteta, da instrumentalizuje pravni sistem radi ućutkivanja i uklanjanja naših demokratski izabranih lidera, kao što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, ili da kažnjava naše političke stranke.
Sve navedeno činio je Christian Schmidt, kao i mnogi njegovi prethodnici tokom protekle tri decenije.
Najviše zabrinjava posezanje za zloupotrebom pravosuđa, gdje se na legitimno političko neslaganje odgovara krivičnim prijavama, optužnicama i prijetnjama hapšenjem. Pažljivo sam saslušala šta su o tome govorili predsjednik Trump, potpredsjednik Vance, sekretar Rubio, i prije samo dva dana zamjenik državnog sekretara Landau. Sasvim je jasno da je model izgradnje države, koji se promoviše u BiH već tri decenije, u suprotnosti sa politikom nove administracije predsjednika Trumpa.
Vjerujem da će nam njegova administracija pomoći da spasimo demokratiju u BiH, gdje njena budućnost neće biti pisana dekretima i stranim diktatom, nego pravom i našim ustavom.
Јa dolazim iz Republike Srpske, i želim jasno da naglasim: mi ne podrivamo Dejtonski sporazum – mi ga branimo. Ali, ne želimo da nam oni koji ne učestvuju na našim izborima, ne govore naš jezik i koji ne snose posljedice za svoje nametnute odluke diktiraju kako mi treba da radimo i upravljamo.
Јedan primjer naše posvećenosti jeste to što je 21. novembar, dan kada je parafiran Dejtonski sporazum, državni praznik u Republici Srpskoj, dok je u drugom entitetu to običan radni dan.
Mi želimo da obnovimo Dejton – da se vratimo sporazumu kakav je potpisan, a ne kakvim ga danas zamišljaju. Zato Republika Srpska poziva da se vratimo osnovama.
Spremni smo da učestvujemo u strukturisanom dijalogu sa svim stranama. Ako sporazum treba da evoluira, onda mora da evoluira zakonito – putem amandmana i uz saglasnost svih strana.
Takođe, vjerujemo u strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada je riječ o investicijama u energetski sektor, kao i o eksploataciji kritičnih minerala, na temeljima transparentnosti i ustavnosti.
Na kraju, želim da naglasim: mir je bio moguć 1995. godine jer su sve strane bile uvažene i saslušane. Mir 2025. godine zahtijeva isti pristup.
Na ovu godišnjicu, obnovimo ono što Dejton zaista znači: saglasnost, ustavnost i saradnju među jednakima. Vratimo se osnovama – da narednih trideset godina bude boljih od prethodnih trideset. Zahvaljujem, rekla je Cvijanović.
