“Mislim da je ovo do sada najdemokratičniji izbor visokog predstavnika ikad, u kojem osim naših međunarodnih prijatelja, slobodno ih tako sve zajedno možemo nazvati, aktivno učešće imaju i domaći političari”, kazao je Konaković.
“Ono što je najvažnije, dobili smo informacije nakon, evo, skoro prije 15-ak minuta završene sjednice, da je jedinstven stav o statusu OHR-a u Bosni i Hercegovini, da je bez dilema ostanak OHR-a neupitan, da su Bonske ovlasti neupitne”, kazao je za N1 šef bh. diplomatije i predsjednik NIP-a, Elmedin Konaković.
BiH nije dobila novog visokog predstavnika. Članice PIC-a nisu postigle dogovor danas?
Mislim da je ovo do sada najdemokratičniji izbor visokog predstavnika ikad, u kojem osim naših međunarodnih prijatelja, slobodno ih tako sve zajedno možemo nazvati, aktivno učešće imaju i domaći političari. Dakle, mi smo u nekoliko posljednjih sedmica imali priliku intenzivno razgovarati sa više donosilaca odluka, iznijeti svoja razmišljanja, svoje stavove i upozoriti na neke štetne posljedice koje mogu reći: danas sam sretan da vidimo da su uvažene i prihvaćene. Ono što je najvažnije, dobili smo informacije nakon, evo, skoro prije 15-ak minuta završene sjednice, da je jedinstven stav o statusu OHR-a u Bosni i Hercegovini, da je bez dilema ostanak OHR-a neupitan, da su Bonske ovlasti neupitne. Intencija je da se ne koriste nikako ili što manje, što potpuno shvatamo kao jednu ozbiljnu poruku. Ali nema onih šizofrenih, tako mogu reći, naslova koje smo čitali proteklih sedmica o zatvaranju, izmještanju.
Bila je deklaracija u Narodnoj skupštini Republike Srpske?
Imaju ljudi pravo na svoje stavove, ali oni koji najviše traže odlazak OHR-a najveći su razlog zašto OHR u Bosni i Hercegovini ostaje. Dodiku i njegovim saradnicima poručujem još jednom da se uozbilje i da shvate da to ne vodi nigdje, da njihove secesionističke poruke zapravo motivišu sve ove donosioce odluka da i dalje drže OHR u Bosni i Hercegovini sa svim ovlastima.
I sami ste stava da nije bilo potrebe za ostavkom Schmidta, ali ste i rekli da on neće otići i da ste to “iskontrolisali”. Nakon što je potvrđeno da Schmidt odlazi, vaši politički oponenti su likovali?
Evo danas je možda potvrda svega što smo svi govorili u proteklih nekoliko sedmica, a to da nije trebao otići potvrdili su skoro svi politički akteri. Mislim da je i Čović o tome govorio, imao informacije, da je Schmidt o tome objasnio i zašto je došlo do te ostavke koja zaista, po mom viđenju, nije trebala u ovim trenucima. I da budem sada otvoren potpuno, imao sam jedan odličan razgovor sa Schmidtom u Pragu na Globsecu, objasnio mi je neke razloge. To je daleko od svega o čemu se spekuliše ovih dana, a i mogu reći jednu ljudsku stvar je uradio, zapravo zaštitio instituciju OHR-a, jer je procijenio da bi se rasprava o njegovoj poziciji mogla prenijeti na raspravu o funkcionalnosti i uopšte OHR-ovoj poziciji u Bosni i Hercegovini. Ja o njemu imam pozitivno mišljenje. Iskontrolisali smo potpuno, potvrdili su to naši prijatelji, da ne bi bilo sjednice PIC-a na kojoj se razmatra Schmidtov angažman, niti bi se razmatrali njegovi rezultati kako bi ga neko otjerao iz Bosne i Hercegovine. Odluka o ostavci je bila personalna.
Dakle, nije Schmidta otjerala Južne plinske interkonekcije? Iz Evropske unije stižu kritike po pitanju transparentnosti. Hoće li ovo biti još jedna kočnica BiH na evropskom putu zemlje?
Pitao sam ga to, naravno, Schmidt je negirao sve to. S američkom administracijom imamo super direktne odnose u kojima nekad varniči, nekad se ne slažemo. To su naši najvažniji vanjskopolitički partneri, ali ništa od toga. Dakle, da su Amerikanci htjeli da se nešto rješava, onda bi vršili pritisak na Schmidta da donese neki zakon o državnoj imovini, da se on implementira.
U posjeti Sarajevu bili njemački i francuski ministar za Evropu, u studiju N1 su govorili o tome šta treba da uradimo na evropskom putu. Bio je tu i šef Evropskog vijeća Antonio Costa, svi znaju šta trebamo uraditi jedno mi ne znamo kako to da uradimo i da krenemo naprijed prema EU? Neupitna je ta podrška na europskom putu, ali evo koliko uopšte domaći političari mogu ili žele uraditi u izbornoj godini?
Da Vladimir Putin nema svoje kamikaze u Bosni i Hercegovini, domaći političari mogli bi puno toga. Dakle, Dodik je pokazao u proteklih godinu i po dana da mu je važnija ruska administracija i ruski narod od srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i zaustavljanjem europskog puta ugrozio je sve ove za koje se nominalno on kao zalaže, i vozače kamiona i autobusa i privrednike i izvoznike i studente. I bez njega, dakle, i bez te pune kontrole Moskve, situacija bi bila puno svjetlija. Ono što je dobro, pokazuje se ko je taj čovjek u punom svjetlu: SNSD, ta ruska podmornica koja razara interese i entiteta Republika Srpska i Bosne i Hercegovine. I sigurno bi bilo lakše da on nije u vlasništvu Ruske Federacije… Vidjeli ste možda ovih dana na primjeru Armenije poruke Putina koji govori ono što radi i na Zapadnom Balkanu. Te zemlje ne smiju prema EU, ne smiju prema NATO-u, to je njegova agenda koju Dodik slijepo prati i šteta je. Sad, šta je jako važno? Mislim da će Amerikanci koji su s dobrim namjerama došli u Bosnu i Hercegovinu, deeskalirali su tu priču, natjerali ga da izbriše sve neustavne zakone, vrlo brzo shvatiti da je on prevarant i da on zapravo igrom na dvije stolice i, evo, odbranom ruskih interesa ne može biti saveznik Sjedinjenih Američkih Država.
Bijela kuća je poslala nominaciju za novog Ambasadora u Bosni i Hercegovini, vjerovatno će proći još neko vrijeme prije nego li on stigne u Bosnu i Hercegovinu i naše institucije će imati ulogu u njegovom odobravanju, koliko je važno za BiH da imamo ambasadora u punom mandatu?
Prvo, to je još jedna potvrda da je Bosna i Hercegovina u fokusu SAD-a. Amerikanci idu na smanjenje, drastično smanjenje broja ambasadora. Pogledajte koje sve zemlje nemaju ambasadore, ni nominovane. Pogledajte zemlje regiona. Hrvatska, čini mi se, jedina ima ambasadoricu koja je došla prije nekoliko mjeseci. I to govori i da Amerikance Bosna i Hercegovina jako zanima. Taj novi pristup, riječ je o vrlo kvalitetnom ambasadoru, čovjeku koji ima vojničku historiju. Dakle, on je vojnik, on je jedno vojno lice, vrlo striktno, korektno, mogu reći, govori i o Zapadnom Balkanu i o Bosni i Hercegovini, sa velikim iskustvom u oblasti namjenske industrije, što je za nas veoma važno. Ostvariti novo strateško partnerstvo sa Amerikom u oblasti namjenske industrije bila bi velika stvar. Stvaraju se pretpostavke da se to intenzivira dolaskom novog ambasadora. I to je još jedna dobra vijest i pozitivna vijest iz State Departmenta koji o Bosni i Hercegovini očigledno razmišlja. Vidjeli ste prije 2-3 dana njihovo saopštenje. Možda su to mogli ranije, da relaksiraju ovu priču oko izbora visokog predstavnika. To je zapravo najveći zaplet, jer je Dodik, pa i neki sarajevski političari koji su željeli pokazati da on upravlja cijelim procesom, napravio jedan ambijent u kojem je on, tobože, sklonio Schmidta, pa sad dovodi nekog ambasadora iz Rusije. I to je uticalo vjerovatno i na neke događaje danas. Polako se ta prašina slegla i polako argumenti i istina dolaze na svoje. Dolazak ambasadora je veoma važna stvar. Naravno, on mora proći saslušanja sada kroz Komisiju za vanjske poslove Senata i sam Senat. I evo, nadamo se da će se to što prije riješiti.
Kada bi trebali dobiti novog visokog predstavnika u BiH?
Pa, intencija svih zemalja članica PIC-a je da se do kraja juna ta stvar formalizira i da zapravo do kraja juna dođe novi visoki predstavnik, da oni već narednih dana imaju bilateralne razgovore. Danas sam razgovarao ponovo sa nekim ministrima. Ono što je jako dobro, ta tema prenosi se na Tivat na samit lidera. Ja sam vrlo optimističan da oni mogu doći do takvog rješenja, da se izabere konsenzusom. I ono što je najvažnije, još jednom ću to podcrtati, zapravo rasvijetliti ovu cijelu priču, da to što je Dodik trošio neke silne milione po Americi i slikao se i bacao te neke dimne bombe, zaista nema veze sa izborom visokog predstavnika.