Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik iznio je u razgovoru za rusku državnu novinsku agenciju TASS niz stavova o aktuelnim globalnim dešavanjima, budućnosti Evrope, ratu u Ukrajini, kao i o spoljnopolitičkom pozicioniranju Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, upravo će evropske zemlje snositi najveći teret posljedica ukrajinskog sukoba, koji se, kako tvrdi, već odražava kroz ozbiljne ekonomske izazove na kontinentu.
Dodik smatra da bi eventualni politički dogovor između ruskog predsjednika Vladimira Putina i bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa mogao dovesti do, kako je naveo, “erozije evropskih elita”. Ocijenio je da aktuelni evropski lideri nemaju kapacitet ni političku snagu da značajnije utiču na promjenu postojeće situacije, navodeći pritom kao primjer nisku podršku koju, prema njegovim riječima, imaju francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar.
Govoreći o mogućnosti direktnog sukoba između Rusije i Evrope, Dodik je ponovio stav koji dolazi iz Moskve, prema kojem evropske zemlje nemaju realne kapacitete za takav rat. Istakao je da Rusija, kako je naveo, rat u Ukrajini ne vodi iz teritorijalnih ambicija, već iz “historijskih razloga”, kako bi zaštitila vlastite interese i sigurnost.
Protiv NATO puta BiH
Dodik je još jednom naglasio da Bosna i Hercegovina, prema stavu vlasti u Republici Srpskoj, neće postati članica NATO saveza. Prema njegovim riječima, RS se tome izričito protivi i taj politički stav ostaje nepromijenjen.
“Naša politika ne podrazumijeva učlanjenje u NATO. Trudimo se da povećamo saradnju s Rusijom u svim oblastima – sportu, kulturi, nauci i politici”, poručio je Dodik.
Dodao je da se, prema njegovim riječima, stav srpskog naroda po tom pitanju nije promijenio, ističući da Srbi, kako je naveo, “vole i podržavaju Rusiju”, te da očekuju da će Moskva iz rata u Ukrajini izaći kao pobjednik.
O Evropi i Rusiji
Govoreći o budućnosti evropskog kontinenta, Dodik je izrazio uvjerenje da Evropa dugoročno može ostati uspješna samo uz, kako je rekao, saradnju s Rusijom. Smatra da bi budući odnosi trebali biti zasnovani prvenstveno na ekonomskim interesima i pragmatičnoj saradnji, bez dodatnih političkih sukoba.
