Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ponovo je u Banjoj Luci posegnuo za retorikom koja otvoreno dovodi u pitanje Dejtonski mirovni sporazum i priziva proglašenje nezavisnosti Republike Srpske.
Na press konferenciji održanoj u sjedištu stranke, Dodik je pozvao političke aktere u ovom entitetu da, kako je naveo, zajednički napuste Dejton i krenu putem veće autonomije, a zatim i samostalnosti.
Takav istup predstavlja još jedan u nizu Dodikovih pokušaja oživljavanja političkih ideja koje godinama dominiraju njegovim javnim nastupima, ali koje nemaju stvarno uporište ni u ustavnom poretku Bosne i Hercegovine, niti u aktuelnim međunarodnim odnosima.
„Da ne bi poludili, ja predlažem da se okupimo, suprotstavimo se Sarajevu, suprotstavimo se sudu, idemo ka našoj većoj autonomiji i da idemo ka našoj samostalnosti“, poručio je Dodik.
Ponavljanje stare retorike
Iako Dodik već godinama koristi slične poruke u političkom diskursu, ovaj put je njegov poziv bio direktniji nego ranije. Umjesto insistiranja na „izvornom Dejtonu“, lider SNSD-a je eksplicitno govorio o napuštanju tog sporazuma, pozivajući i vlast i opoziciju u Republici Srpskoj da se okupe oko te ideje.
Sporno poređenje s Grenlandom
U svom obraćanju Dodik se osvrnuo i na primjer Grenlanda, pokušavajući povući paralelu između tog slučaja i položaja Republike Srpske. Pozvao se na izjave generalnog sekretara Ujedinjenih nacija o pravu naroda na samoopredjeljenje, tvrdeći da se to pravo primjenjuje i na narode u Bosni i Hercegovini.
„To pravo na samoopredjeljenje dato je u međunarodnim konvencijama koje su sastavni dio Ustava Bosne i Hercegovine, koje nisu htjeli nijednog trenutka da dozvole da izađu na površinu i da se vidi da tamo piše da konvencije koje zastupaju samoopredjeljenje naroda daju pravo i narodima u Bosni i Hercegovini“, izjavio je Dodik.
Međutim, u svojim tvrdnjama zanemario je ključnu činjenicu da Grenland ima jasno definisano pravo na samoopredjeljenje kroz zakon iz 2009. godine, koji je usvojen uz saglasnost Danske. Za razliku od toga, pravo na samoopredjeljenje u okviru Povelje Ujedinjenih nacija prvenstveno se odnosi na interno samoopredjeljenje – zaštitu političkih, kulturnih i institucionalnih prava unutar postojeće države.
Kao konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini, Srbi ta prava već ostvaruju, dok se eksterno samoopredjeljenje, odnosno pravo na nezavisnost, prema međunarodnom pravu primjenjuje isključivo u izuzetnim okolnostima, poput procesa dekolonizacije ili teške i sistemske represije.
Tvrdnje o međunarodnoj podršci
Dodik je u svom obraćanju naveo i da mu je tokom nedavne posjete Izraelu, kako tvrdi, „dodatno afirmisano pravo na samoopredjeljenje“, ne navodeći pritom konkretne sagovornike, dokumente ili zvanične stavove koji bi potvrdili takvu tvrdnju.
„Mi imamo prijatelje. Mi imamo neprijatelje, to je Sarajevo. Mi imamo neprijatelje, političko Sarajevo. Mi imamo neprijatelje, zapadnu liberalnu elitu. Moramo prekinuti neke procese. Moramo zaustaviti sve procese koji idu ka centralizaciji Bosne i Hercegovine“, rekao je Dodik.
Ovakvim izjavama dodatno je zaoštrio političku retoriku, direktno targetirajući političko Sarajevo i zapadne partnere kao protivnike Republike Srpske, što je u suprotnosti s dosadašnjim zvaničnim stavovima međunarodne zajednice o očuvanju teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
Otvoreno odustajanje od Dejtona
Za razliku od ranijih nastupa u kojima je tvrdio da poštuje Dejtonski mirovni sporazum i da se zalaže za njegovo „izvorno tumačenje“, Dodik je ovoga puta taj sporazum otvoreno relativizirao i doveo u pitanje njegov legitimitet.
„Mi hoćemo samoopredjeljenje. Mi ćemo morati da razmislimo i pozivam ljude u Republici Srpskoj da razmisle da se okupimo, i vlast i opozicija, i da izađemo iz Dejtonskog sporazuma i da se vratimo na stanje Republike koje je bilo prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma“, rekao je lider SNSD-a.
U nastavku je iznio tvrdnju da su, prema njegovom viđenju, Srbi u Dejtonu „izgubili sve“, navodeći kao primjere ukidanje Vojske Republike Srpske, Granične policije, uvođenje sistema indirektnih poreza, kao i formiranje državnog tužilaštva, Suda BiH i Obavještajno-sigurnosne agencije.
„To se mora vratiti ako hoćete da nas udobrovoljite da odustanemo makar na trenutak od puta ka samoopredjeljenju“, zaključio je Milorad Dodik.