data-nosnippet>
Nema službenih informacija o tome. Na pitanje jesu li bili u kontaktu s diplomatskim predstavništvima drugih zemalja prilikom odlučivanja o zabrani Dodikovog ulaska u Sloveniju, Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo konkretan odgovor.
Sjedinjene Američke Države uključile su se i u odlučivanje treba li Slovenija zabraniti predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku ulazak u zemlju zbog pravomoćne presude u Bosni i Hercegovini.
Nekoliko izvora iz međunarodnih diplomatskih krugova potvrdilo je za portal Necenzurirano.si posljednjih dana da i iz Washingtona pokušavaju utjecati na Sloveniju po ovom pitanju.
-Naime, Sjedinjene Američke Države žele da naša zemlja privremeno odgodi uvođenje sankcija Dodiku. Navodno su Amerikanci to posljednjih dana saopćili Sloveniji putem raznih neformalnih diplomatskih kanala.
Nema službenih informacija o tome. Na pitanje jesu li bili u kontaktu s diplomatskim predstavništvima drugih zemalja prilikom odlučivanja o zabrani Dodikovog ulaska u Sloveniju, Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo konkretan odgovor.
Kao što je poznato, vlada je prošli tjedan raspravljala o zabrani ulaska u Sloveniju Dodika, kojeg je Sud Bosne i Hercegovine osudio na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice. Raspravu o toj točki dnevnog reda nije zaključila. Neslužbeno jer je Ministarstvo vanjskih poslova moralo dopuniti materijal. Vlada je stoga odluku o tome odgodila za jednu od sljedećih sjednica.
Što stoji iza najnovije diplomatske igre?
Sankcije zbog priljeva sumnjivog kapitala iz Bosne i Hercegovine?
Dodik se početkom 2024. našao na suđenju na Sudu Bosne i Hercegovine. Optužen je da je u srpnju 2023. potpisao dva zakona kojima je propisano da se odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće provoditi u Republici Srpskoj. U veljači ove godine Dodik je prvostupanjski osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Četiri zemlje (Njemačka, Austrija, Poljska i Litva) zabranile su mu ulazak u zemlju, a prve dvije izrekle su i financijske sankcije. Početkom kolovoza presuda je postala pravomoćna. Dodik ju je također priznao. Dogovorio se sa sudom da plati kaznu od 18.000 eura, koju je i platio. Istovremeno, Dodik je za 25. listopada raspisao referendum na kojem će birači iz Republike Srpske odgovoriti na pitanje podržavaju li odluku o oduzimanju Dodiku mandata.
Službene informacije o tome nisu dostupne. Na pitanje jesu li bili u kontaktu s diplomatskim predstavništvima drugih zemalja prilikom odlučivanja o zabrani Dodikovog ulaska u Sloveniju, Ministarstvo vanjskih poslova nije dalo konkretan odgovor.
Kao što je poznato, vlada je prošli tjedan raspravljala o zabrani ulaska Dodika u Sloveniju, kojeg je sud u Bosni i Hercegovini osudio na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice tamo. Raspravu o toj točki nije zaključila. Neslužbeno, jer je Ministarstvo vanjskih poslova moralo dopuniti materijal. Vlada je stoga odluku o tome odgodila za jednu od sljedećih sjednica.
Što se, dakle, krije iza najnovije diplomatske igre?
Dodik se početkom 2024. našao na suđenju na sudu u Bosni i Hercegovini. Optužen je da je u srpnju 2023. potpisao dva zakona kojima je propisano da se odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine neće provoditi u Republici Srpskoj. U veljači ove godine Dodik je prvostupanjski osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Četiri zemlje (Njemačka, Austrija, Poljska i Litva) zabranile su mu ulazak u zemlju zbog toga, a prve dvije su mu izrekle i imovinske sankcije. Početkom kolovoza presuda je postala pravomoćna. Dodik ju je i priznao. Složio se sa sudom oko kazne od 18 tisuća eura, koju je i platio. Međutim, Dodik je za 25. listopada raspisao i referendum na kojem bi birači iz Republike Srpske odgovorili na pitanje podržavaju li odluku o oduzimanju Dodikovog mandata.
Sve to je postavilo pitanje zašto i Slovenija, koja se smatra jednim od najvećih saveznika BiH u EU, ne uvodi sankcije. Dodik je, naime, javno odbacio mogućnost odlaska s mjesta predsjednika Republike Srpske, iako mu je državno izborno povjerenstvo već oduzelo mandat.
Prema neslužbenim informacijama, inicijativu za uvođenje sankcija protiv Dodika slovenskoj vladi dali su predstavnici nekoliko sigurnosnih agencija, koji su već prethodnih godina otkrili veliki protok kapitala sumnjivog podrijetla iz Republike Srpske u Sloveniju. U srpnju smo na necenzuirano.si otkrili da je Đorđe Đurić, bliski povjerenik Igora Dodika, sina Milorada Dodika, vlasnik dvokatne vile s bazenom u središtu Portoroža. Kupio ju je bez kredita od banke.
I Đurić i Igor Dodik stavljeni su na popis sankcija od strane američkog Ministarstva financija za vrijeme administracije Joea Bidena. Milorad Dodik također je stavljen na popis u siječnju 2022. zbog prijetnje Daytonskom mirovnom sporazumu, kojim je 1995. godine okončan rat u Bosni i Hercegovini.
No, pod administracijom Donalda Trumpa, stav SAD-a prema Dodiku očito se počeo mijenjati. S jedne strane, službena američka politika ista je kao i prije: Washington podržava Daytonski sporazum i suverenitet Bosne i Hercegovine, a Dodik ostaje na popisu sankcija. S druge strane, postoji nekoliko tihih, neformalnih kanala putem kojih Dodik pokušava ublažiti ovu službenu politiku.
Dvije osobe igraju ključnu ulogu u tome: Trumpov posebni izaslanik za misije Richard Grenell, koji se prošli mjesec sastao s Dodikom u Crnoj Gori, i bivši guverner Illinoisa Rod Blagojevich. On je vlasnik lobističke tvrtke RRB Strategies, koju je Republika Srpska angažirala u travnju ove godine kako bi “pružila podršku u komunikacijama i odnosima s javnošću”. Njegov je zadatak uvjeriti američke dužnosnike da ukinu sankcije protiv Dodika i podrže ukidanje institucije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Čak i prije toga, u prosincu prošle godine, Republika Srpska je potpisala ugovor o lobiranju vrijedan 750.000 eura s izraelsko-američkim odvjetnikom Marcom Zellom. On živi u jednom od ilegalnih izraelskih naselja na Zapadnoj obali, a u Izraelu radi kao predstavnik američkih republikanaca. Kao što je poznato, Dodik je krajem ožujka ove godine, kada je za njim već bila raspisana međunarodna tjeralica, prisustvovao konferenciji o antisemitizmu u Jeruzalemu.
Sam Dodik javno ne krije da računa na sadašnjeg američkog predsjednika da će ublažiti pritisak. „Trump je rekao da će njegova administracija odustati od podrške propalim konceptima stvaranja država i nacija, poput Bosne i Hercegovine. Naravno, u administraciji još uvijek postoje neki ljudi koji su ostali na pozicijama u State Departmentu i ne slijede njegovu politiku“, rekao je Dodik u kolovozu tijekom gostovanja u jutarnjem programu Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS).
Nije moguće znati zašto Amerikanci žele da Slovenija odgodi uvođenje sankcija. Niti je moguće znati jesu li na međunarodnoj razini u tijeku razgovori koji bi mogli dovesti do Dodikovog odlaska s dužnosti u nadolazećim tjednima ili mjesecima.
„U Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Slovenije pomno pratimo događaje u Bosni i Hercegovini i pozivamo na dosljedno poštivanje i provedbu sudskih odluka. Vladavina prava temeljni je uvjet za približavanje Bosne i Hercegovine EU, a funkcioniranje institucija je od ključne važnosti. Stalno upozoravamo na neprihvatljivost retorike i mjera koje opasno potkopavaju teritorijalni integritet, ustavni poredak i institucije Bosne i Hercegovine“, rekli su nam jučer iz ministarstva, na čelu s Tanjom Fajon, na pitanje kakav je njihov stav o uvođenju sankcija Dodiku.
„Na restriktivne mjere protiv pojedinaca odgovorit ćemo ovisno o razvoju daljnjih događaja, tako da sve opcije ostaju na stolu. Očekujemo da će institucije u BiH obaviti svoj posao u području reformi koje su potrebne za njezin napredak prema članstvu u EU. Pritom mogu i dalje računati na podršku Slovenije“, dodali su.
