Ovdje se jasno vide mjesta gdje su Bošnjaci 1991 bili većina, a 1992 i 1993 ubijani u genocidu i drugim ratnim zločinima
Na Redditu posljednjih dana kruži mapa koja prikazuje broj ratnih žrtava u Bosni i Hercegovini (1992–1995), raspoređenih po općinama. Mapa je izrađena na temelju podataka istraživačkog projekta „Bosanska knjiga mrtvih“, koji dokumentuje 97.207 pojedinačnih imena poginulih i nestalih u ratu.
Vizualizacija stradanja temelji se na podacima koji se mogu pogledati na stranici Prometej. Ova mapa potaknula je brojne korisnike na komentare i analize, od kojih su mnogi istakli dublje društvene, političke i ekonomske implikacije sukoba, kao što je npr. koincidencija između ratnih stradanja i ekonomske razvijenosti nakon rata, piše Dnevno.hr.
Korištenjem nijansi crvene boje, mapa ističe općine s najviše stradalih. Tamnocrvene regije označavaju područja koja su pretrpjela najteže ljudske gubitke. Upečatljivo je kako se najintenzivnije boje pojavljuju u istočnoj Bosni, Sarajevu i Prijedoru – područjima koja su i inače najčešće predmet historijskih i političkih analiza rata.
Podrinje i Sarajevo: Simboli patnje
Podrinje, posebno Srebrenica, Bratunac, Foča i Višegrad, izdvajaju se kao regije s izuzetno velikim brojem žrtava – gotovo trećina svih poginulih i nestalih dolazi iz ovog područja. Samo u Srebrenici ubijeno je više od 5.200 ljudi.
Sarajevo, koje je gotovo četiri godine bilo pod opsadom, broji skoro 14.000 žrtava, uglavnom civila. Napadi na grad postali su simbol stradanja i brutalnosti sukoba, a mapa to vizualno i potvrđuje.
Prijedor i okolne općine u sjeverozapadnoj Bosni također su snažno pogođene – s više od 3.600 ubijenih Bošnjaka i skoro 1.000 Srba, taj grad je poprište nekih od najtežih zločina, uključujući logore Omarska i Keraterm.
Regije koje je rat zaobišao?
Jedan od najkomentiranijih detalja na Redditu odnosi se na relativno svijetlu boju na mapi zapadne Hercegovine – što znači da je broj žrtava u tom području bio izuzetno nizak. To je potaknulo pitanje: ima li to veze s današnjim ekonomskim prosperitetom tog dijela zemlje?
Jedan korisnik pita: „Koincidencija ili konkretni razlog većeg ekonomskog prosperiteta zapadne Hercegovine?“
Drugi mu odgovara:
„Oni nisu fizički mogli osjetiti rat jer su između sebe i Srba imali tampon od milion i kusur Bošnjaka… gotovo cijeli rat nisu imali problema.“
„Jasno, da. Postavio sam pitanje jer sam u glavi povukao paralelu zapadne Hercegovine sa Zagorjem, Međimurjem i Istrom. To su regije u Hrvatskoj koje nisu imale direktnog doticaja s ratom i stradanjima, a znatno su ekonomski naprednije od recimo Like i Slavonije.“
Etnička dinamika i (de)populacija
Neki korisnici ukazuju na još dublji kontekst – etničke promjene koje su se dogodile tokom rata i proteklih stotinu godina.
„Treba napraviti mapu bošnjačkog životnog prostora prije i poslije genocidne agresije na Bosnu“, piše jedan komentator, dok mu drugi odgovara:
„Onda možemo napraviti i kartu sužavanja hrvatskog životnog prostora u srednjoj Bosni i sjevernoj Hercegovini prije i poslije genocidne agresije na Hrvate BiH. Isto naravno vrijedi i za Posavinu.“
Ove napomene pokazuju koliko rat i danas oblikuje narativ i političku percepciju prostora u BiH.
Ova mapa, iako jednostavna, otvara brojna pitanja. Ne prikazuje samo brojke, već i širi društveni kontekst – ko je stradao, gdje, zašto i kakve posljedice to ima i danas. Dok se u nekim regijama govori o oporavku, drugdje su rane još uvijek otvorene, a demografske i ekonomske posljedice vidljive.
