data-nosnippet>
Ko je tajanstventa “djevojka koja prati Čovića”?
Političke igre u Domu naroda: Delegat Softić otkriva kako se “šapće” odluka o glasanju
Nedavna sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine još jednom je ukazala na složenost i nepredvidivost političkih odnosa unutar institucija BiH. Jedan od najzanimljivijih komentara u vezi s ovom sjednicom dao je delegat u Domu naroda i predstavnik Stranke demokratske akcije (SDA), Safet Softić, koji je ukazao na neformalne, ali potencijalno uticajne načine na koje se donose odluke o glasanju.
Kvorum srušen, sjednica prekinuta
Sjednica Doma naroda prekinuta je zbog nedostatka kvoruma, nakon što su delegati iz Kluba Bošnjaka, predstavnici opozicije iz Republike Srpske, kao i nezavisni delegat Zlatko Miletić, napustili salu. Prema riječima Softića, ovaj potez bio je reakcija na kršenje Poslovnika koje je, kako tvrdi, počinio predsjedavajući doma Nikola Špirić, član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Softić ističe da se na ovoj sjednici mogla jasno vidjeti politička povezanost između SNSD-a i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), te ukazuje kako HDZ dosljedno podržava kadrove SNSD-a.
– Sve se svelo na otvoreno političko savezništvo. Špirić grubo krši pravila, a HDZ ga brani pod svaku cijenu – rekao je Softić.
“Djevojka koja šapće Čovićevu poruku”
Poseban fokus Softić je stavio na ulogu Ilije Cvitanovića, delegata iz HDZ-a 1990, čije glasanje često izaziva pitanja o njegovoj stvarnoj političkoj poziciji – da li nastupa kao opozicija ili neformalni dio vlasti.
Softić je naveo da Cvitanović djeluje neodlučno, ali da njegovo ponašanje odaje utisak koordinacije s vodećim političkim figurama, posebno s predsjednikom HDZ-a. On je otkrio zanimljiv detalj iz parlamentarne svakodnevice, koji baca dodatno svjetlo na procese odlučivanja.
– Viđam to na svakoj sjednici. Kada se pojavi važna tačka dnevnog reda, Čović ne komunicira direktno s Cvitanovićem, već njegova savjetnica ili saradnica diskretno priđe i šapne Cvitanoviću na uho. Nakon toga, on uglavnom bude suzdržan ili glasa u skladu s interesima vladajuće koalicije – pojasnio je Softić.
Ova tvrdnja izazvala je brojne reakcije u političkim i medijskim krugovima, posebno jer ukazuje na neformalne metode političkog uticaja koje nisu vidljive građanima, ali očigledno igraju važnu ulogu u odlučivanju.
Ambivalentna pozicija Cvitanovića
Safet Softić je ranije, kako kaže, postavio pitanje Iliji Cvitanoviću o njegovoj političkoj orijentaciji, budući da njegova stranka učestvuje u vlasti na nivou Federacije BiH. Ministar zdravstva, koji dolazi upravo iz redova HDZ-a 1990, imao je značajnu ulogu u brojnim dešavanjima vezanim za zdravstvo, posebno u kontekstu Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu.
– Na federalnom nivou, njegova stranka jeste vlast. Pa kako je onda moguće da u državnim institucijama nastupa kao opozicija? – zapitao se Softić.
Ova neusklađenost dodatno komplikuje političku sliku, jer ukazuje na rasplinutost političkih pozicija koje nisu uvijek u skladu s formalnim statusima u vladama i parlamentima.
Šta pokazuje politička praksa?
Ovakve situacije pokazuju da politički odnosi u Bosni i Hercegovini nisu uvijek transparentni niti dosljedni. Formalni saveznički ili opozicioni statusi često ne odražavaju stvarne političke namjere i ponašanja na terenu. Neformalne komunikacije, lični odnosi i tihe poruke – poput one koju, kako tvrdi Softić, prenosi savjetnica Dragana Čovića – imaju jednako značajnu, ako ne i veću ulogu u procesu odlučivanja.
Ustav, politika i pozadina uticaja
Ovakvi navodi ne idu samo u smjeru kritike, već otvaraju pitanje o transparentnosti rada institucija, političke odgovornosti i jasnoće uloga pojedinih aktera u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. Građani zaslužuju znati ko i na koji način donosi odluke koje utiču na svakodnevni život svih naroda i građana u zemlji.
Politički odnosi u Bosni i Hercegovini ostaju složeni i duboko isprepleteni brojnim neformalnim faktorima. Izjava Safeta Softića o “djevojci koja šapće poruke” možda zvuči neobično, ali simbolično dočarava atmosferu u kojoj se ključne odluke donose iza kulisa, često mimo očiju javnosti i zvaničnih procedura.
Za budućnost političkog sistema u BiH ključno je jačanje institucionalne odgovornosti, transparentnosti i jasnoće uloga – kako bi građani konačno mogli imati povjerenje u vlast koju biraju.
