Komšić: “Dodika su trebali uhapsiti bez obzira na sve”

“Trebali su ga uhapsiti bez obzira na sve, pa i na moguću reakciju. Za to institucije i postoje – da primjenjuju silu kada je zakon ugrožen. Niko se rado ne predaje”, rekao je

Gost novog izdanja Klix Studija bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, koji je otvoreno govorio o ključnim političkim dešavanjima u zemlji i regiji, kao i o aktuelnim međunarodnim odnosima koji se tiču BiH.

Na početku razgovora Komšić je istakao kako se u javnosti rijetko pojavljuje jer ne želi ponavljati već izrečene stavove, s obzirom na to da, kako kaže, “toliko informacija cirkuliše da je teško izvući suštinu i donijeti zaključak”.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji i o izbjegavanju izvršenja sudskih naloga, poručio je da se Bosna i Hercegovina vrti u krug, a ne stoji u mjestu.

“Ljudi su se navikli na sve. Čovjek je otporniji od svake životinje, vjerovali ili ne. Više se ni ne prate ni ne komentarišu afere i procesi koji uključuju Dodika, Viškovića, Stevandića… Sve je to već viđeno. Država je pala na ispitu”, poručio je Komšić.

Kao ključni problem naveo je nemogućnost pravosudnih i policijskih institucija da provedu sudske odluke, aludirajući na neizvršavanje naloga za privođenje pojedinih političkih aktera iz RS-a.

“Dovoljno je da nekolicina ljudi bude spremna na upotrebu sile, pa da svi drugi stanu. I to je poruka – ako si dovoljno jak i drzak, sistem ti ne može ništa. To je potpuni poraz države”, rekao je Komšić i dodao kako se takve stvari moraju riješiti bez obzira na cijenu.

Na pitanje da li su institucije trebale po svaku cijenu izvršiti nalog za privođenje, Komšić je bio jasan:

“Trebali su ga uhapsiti bez obzira na sve, pa i na moguću reakciju. Za to institucije i postoje – da primjenjuju silu kada je zakon ugrožen. Niko se rado ne predaje”, rekao je.

Osvrćući se na svoj nedavni boravak u Daytonu povodom 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kazao je da NATO Parlamentarna skupština nema izvršne nadležnosti, ali da se radilo o simboličnom okupljanju.

“Bila je to prilika da se podsjeti na Dejton, iako su sve ideje koje su se tamo mogle čuti već odavno poznate. Ali za Ameriku to i dalje predstavlja važan simbol vanjskopolitičkog uspjeha”, rekao je Komšić.

Naglasio je kako su susreti sa američkim i francuskim zvaničnicima bili iskreni, ali i otrežnjujući.

Zamjenik državnog sekretara SAD nam je jasno rekao: teritorijalni integritet BiH nije prioritet za njih i da mi sami moramo rješavati svoje probleme. Francuzi, s druge strane, pokazuju veću zainteresovanost. Posebno je koristan bio sastanak s glasnogovornikom francuskog predsjednika”, rekao je.

Govorio je i o odnosu sa kolegama iz Predsjedništva BiH, rekavši da su odnosi privatno često srdačniji nego što javnost vidi.

“Na javnoj sceni svako želi zauzeti svoj prostor i predstaviti se čvrstim, ali iza kulisa odnosi znaju biti normalniji”, kazao je.

Kritikovao je i visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da “Schmidt nikada neće razumjeti šta ova zemlja jeste, niti šta ideja građanske države znači”.

“To je jedini put ka ozdravljenju ove zemlje. Jednakost svih ljudi mora postati naš ideal. Ne možemo prihvatiti da neko ima više prava samo zato što se drugačije zove ili drugačije vjeruje”, poručio je Komšić.

Na kraju razgovora osvrnuo se i na političke kalkulacije i spekulacije da on i Dragan Čović namjerno održavaju političku napetost.

“Nema govora o ličnim odnosima. Ja se borim protiv pogrešnih politika koje su ovoj zemlji nanijele zlo. Neću nikada odustati”, zaključio je Komšić.

Njegova poruka je jasna: promjene neće doći izvana, već ih moraju iznijeti građani BiH koji vjeruju u ideju jednakosti i funkcionalne države.