Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Zlatan Begić održao je press konferenciju povodom presuda Evropskog suda za ljudska prava po njegovoj apelaciji.
Predmet „Begić protiv Bosne i Hercegovine“ okončan je djelimičnim usvajanjem njegovih pritužbi, pri čemu je sud utvrdio diskriminaciju u vezi s njegovom kandidaturom za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, kao i za člana rukovodstva državnog parlamenta.
Riječ je o dvjema aplikacijama – jedna se odnosi na izbor predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, dok druga pokriva izbor predsjedavajućeg i dvojice zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Begić je istakao da presuda potvrđuje da su odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta u izbornoj noći 2022. godine, kada je riječ o izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH, bile u neskladu s ranijom odlukom Ustavnog suda BiH.
Komšić komentariše presudu
Prisutnim novinarima se najprije obratio Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.
“Postojala je još jedna apelacija, ona je odbijena u Strazburu. Moramo vidjeti šta ćemo dalje, zašto je odbijena, hoćemo li se žaliti. Ovo što radimo, ne treba se shvatiti kao kukanje na nepravdu. Nema kukanja, pravljenja žrtve. Ovo je politička i pravna pobjeda, u cilju građanske države. Ovo neće biti provedeno tek tako i lahko. Većina vlasti izvlače političku korist. Ne očekujemo da će krenuti u takvu vrstu provedbe. Ovo nije otpor, ono što je radio visoki predstavnik. Ovo pokazuje da je napravio veliku grešku. Odluke Suda su pokazale svjesno pristajanje Trojke da učestvuju u ovome. Schmidt je svjesno išao, a Sud je presudio. Tadašnji američki ambasador Murphy je sve predvodio, a Schmidt je provodio.”
Begić o diskriminaciji i presudama
Begić je naglasio da se na ovom putu išlo u dvije putanje.
CIK je odbio kandidaturu da kandidata iz reda Ostalih kandidujemo za rukovodstvo doma. Evropski sud je presudio da je prekršen Protokol 12, držeći se principa vladavine prava. Presuda koja se tiče predsjednika i dva potpredsjednika je specifična jer se diskriminacija zasniva na pravilima koje je nametnuo Visoki predstavnik.
“Zanemario je odluku Ustavnog suda BiH iz godina ranije. Očekivao sam da će Schmidt otkloniti to, da će uvažiti odluke Ustavnog suda. On ne da nije ispoštovao presudu, bili smo šokirani, on je još više produbio i zacementirao s ciljem preferencije jedne političke stranke. Vjerujući u Protokol 12, institucije to nisu uvažile. Obratili smo se Sudu za ljudska prava i dobili smo presudu. Schmidt je donio odluke gdje se produbljuju diskriminacije. Pozivam ga da donese novu odluku čime bi ispravio svoju odluku. Ukoliko to ne učini, on nema kredibilitet da spočitava ikome kršenje odluka Ustavnog suda. Trebao je još jučer krenuti da to radi. Uveo je nove diskriminacije.”
Govorio je i o drugoj apelaciji:
“Ja sam isključen za mogućnost obnašanja funkcije u rukovodstvu Predstavničkog doma, pozvali su se na Ustav, konkretno Nebojša Radmanović. Imamo utvrđenu diskriminaciju. Neprovođenje presuda Suda za ljudska prava je krivično djelo. Provodiće se te odluke onog dana kada u Parlamentu budu sjedili ljudi koji neće praviti kompromise, nego će to i provesti. Pitanje je da li bi Schmidt nametnuo ova pravila, da nisu imali podršku iz Sarajeva. U tom momentu je njima bila želja doći do vlasti, pristajući na diskriminaciju.”
Begić je upozorio da zemlja koja ne poštuje odluke Suda za ljudska prava ne može biti primljena u EU te da oko 400.000 ljudi trpi različite oblike diskriminacije.
Reakcije drugih političara
Miro Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine RBiH, istakao je da je otvoren put BiH za poštivanje prava svih građana.
“30 godina se država mrcvari da se BiH podijeli. DF radi na građenju države. Ovo je putokaz kako se gradi BiH. I Dodik i Čović se naslađuju kako BiH mora biti etnička. To je kavez. Zahvalan sam i Begiću i Kovačeviću koji su dobili presude Suda za ljudska prava. Te presude su iznad Ustava.”
Slaven Kovačević, apelant pred Evropskim sudom za ljudska prava i kandidat za člana Predsjedništva BiH ispred DF, dodao je:
“Visoki predstavnik je uveo koeficijent konstitutivnih naroda u zavisnosti gdje građani žive. Kako je to moguće? To je prepis zakona koji je važio 40-tih godina u Evropi. Šta će uraditi vlast? Hoće li se žaliti? Hoće li pokrenuti pravni haos? Kažu da je HDZ fiks. Fiks je samo država BiH, sve ostalo je promjenjivo.”
Alma Kratina, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, zaključila je:
“Ove presude koje smo dobili i koje su nam motivacija, nešto je što potvrđuje da etnička odrednica nije pečat sudbine. Moramo biti zaštićeni svojim identitetom. Protiv toga se vrijedi boriti. Ove presude to potvrđuju.”