Litij u BiH: Otkrivene potencijalno velike zalihe jedne od najtraženijih ruda?
Litij u BiH: Otkrivene potencijalno velike zalihe jedne od najtraženijih ruda?
Potencijalna nalazišta litija, sirovine od strateškog značaja, u Bosni i Hercegovini do sada nisu u potpunosti istražena.
Jedina potvrđena nalazišta nalaze se u istočnom dijelu zemlje, gdje su otkrivene zalihe procijenjene na više od milion tona koncentrata.
Ovaj podatak iznijeli su u petak, 29. novembra, predstavnici Centra za politike i upravljanje, neovisne organizacije iz Sarajeva. U saradnji s klubom Zelenih u Parlamentu BiH, pokrenuli su javnu raspravu o kritičnim materijalima, potencijalnim nalazištima i zalihama, s ciljem planiranja njihove eksploatacije.
“Litij nije do kraja istražen, oko Lopara (u istočnoj Bosni) pronađeno je milion i nešto tona koncentrata, no ima ga i dalje uz Drinu te u centralnom dijelu zemlje pa sve do Hercegovine”, izjavio je Haris Abaspahić za novinare iz ove organizacije.
Prikupljeni i sistematizirani podaci organizacije otkrivaju da Bosna i Hercegovina ima 143 potvrđene lokacije bogate strateškim i kritičnim sirovinama.
Procjene govore da trenutne zalihe uglja u Bosni i Hercegovini iznose oko pet milijardi metričkih tona, dok se rezerve željezne rudače procjenjuju na 653 miliona tona. Boksitnih nalazišta ima oko 120 miliona tona, a cinka i olova po 56 miliona tona. Manje količine magnezija, mangana i antimona također su prisutne. Međutim, tačan iznos litija, ključne sirovine za proizvodnju baterija za električna vozila, još uvijek nije poznat.
Na osnovu istraživanja provedenog u općinama Lopare i Ugljevik, procjenjuje se da zalihe litij karbonata iznose oko 1,5 miliona tona. Preliminarna istraživanja su proširena na područja općina Čajniče, Jezero i Šipovo, kao i gradova Bijeljina, Zvornik i Brčko, s naznakama o postojanju ukupno 20 potencijalnih nalazišta.
Litij se nalazi na listi 30 kritičnih materijala od strateškog značaja, koju je utvrdila Europska unija, dok je na popisu SAD-a uvršten među 34 ključne sirovine. Procjenjuje se da bi cijena litija mogla porasti do 42 puta do 2040. godine, s obzirom na globalne planove dekarbonizacije i postizanja nulte emisije CO2. MMF predviđa da će sektor kritičnih sirovina u narednih dvadeset godina postati financijski značajniji od naftnog sektora.
Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu BiH i predsjednik kluba Zelenih, istaknuo je važnost hitnog otvaranja dijaloga na državnom nivou o eksploataciji ovih sirovina, naglašavajući da se radi o pitanju od strateške važnosti.
“Ovo jest ekonomska prilika, ali je i okolišni izazov”, rekao je Magazinović.
Ranija istraživanja otkrila su sedam lokacija u BiH koje su bogate ovom rudom. Osim područja Lopara, gdje su istraživanja već završena, potencijalna nalazišta uključuju magmatske stijene na potezu od Srbca do Foče.
“Uglavnom magmatske kisele stijene. Perspektivna mjesta na geološkoj karti smo izdvojili: Planina Motajica na sjeveru, Prosara do nje, kompleks magmatskih kiselih stijena u reonu Srednje Bosne, pa istok Čajniče, Foča, Goražde i Srebrenica. To su lokaliteti koji su povoljni sa stijenskog aspekta, no svakako provesti istraživanja po pitanju koncentracije litijuma”, rekao je za N1 Elvir Babajić, profesor sa Rudarsko-geološkog fakulteta u Tuzli.
