Nije tajna da i dalje postoje određene mjere Njemačke koje su na snazi i neki projekti koji su suspendovani u Republici Srpskoj, a to je povezano s izjavama i postupcima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a.
Ovo je u intervjuu za “Nezavisne” poručio Alfred Grannas, ambasador Njemačke u BiH, koji je u ponedjeljak boravio u Banjaluci.
“Problem nisu samo secesionističke izjave, nego i uvrede koje se ponekad iznose u javnom prostoru. S druge strane, vidimo i određene pozitivne pomake – neki zakoni su povučeni, jedan je proglašen nevažećim od strane Ustavnog suda. Dakle, postoji određeni napredak. Ali, nažalost, retorika se i dalje nastavlja”, rekao je on. Upitan da li je i prethodna vlada Save Minića za Njemačku bila legitimna, on je odgovorio potvrdno.
“Mi smo u Njemačkoj odlučili da, dok god neka ustavna institucija – prije svega Ustavni sud – ne donese odluku da je to neustavno, tu vladu tretiramo kao legitimnu”, objasnio je on.
Danas ste (ponedjeljak) u Banjaluci pa je moje prvo pitanje: kakvi su Vaši utisci o gradu i s kim ste se sastali tokom posjete?
-Uvijek je lijepo biti na sunčanom mjestu – tada sve izgleda svjetlije i prijatnije. Ali i bez toga moram reći da mi se Banjaluka dopada. Što se tiče sastanaka, sastali smo se sa premijerom. Samo pet minuta prije nego što smo stigli saznali smo da je podnio ostavku, ali smo ipak održali sastanak.
Da li Vam je to pomenuo tokom razgovora? Da li je objasnio razloge?
-Objasnio je da su se pojavile određene sumnje u vezi sa zakonitošću prethodne vlade i procesa njenog imenovanja. Zbog toga su željeli da budu potpuno sigurni da je sve pravno čisto pa je odlučio da podnese ostavku. Utisak koji sam stekao je da će on vjerovatno biti ponovo imenovan za premijera u relativno kratkom roku. U tom slučaju bi ga imenovao predsjednik koji je nedavno potvrđen od strane Centralne izborne komisije kao legitimni predsjednik Republike Srpske.
Da li su postojale bilo kakve sumnje u njemačkoj diplomatiji ili vladi u vezi sa legitimitetom te vlade? Premijer je na konferenciji za novinare nagovijestio da je međunarodna zajednica smatrala da njegova vlada možda nije potpuno legitimna.
-Pojam “privremenog predsjednika”, pod kojim je on bio imenovan, zaista se ne nalazi u Ustavu. Ali, s druge strane, u Ustavu takođe nema ni odredbe koja kaže da takva konstrukcija nije moguća. U tranzicionim fazama ponekad se pojavljuju takva rješenja. Mi smo u Njemačkoj odlučili da, dok god neka ustavna institucija – prije svega Ustavni sud – ne donese odluku da je to neustavno, tu vladu tretiramo kao legitimnu vladu Republike Srpske. U tom smislu sada je situacija čak i jasnija nego ranije jer će novi premijer biti izabran u parlamentu i potvrđen od strane predsjednika.
Vaš prethodnik je imao prilično komplikovanu situaciju kada je dolazio na funkciju ambasadora Njemačke. Da li sada postoji šansa da odnosi između Republike Srpske i Njemačke uđu u neku novu fazu, ili je još rano za takve procjene?
-Da, imao sam lakši početak nego moj prethodnik. To nema veze ni sa mnom ni s njim, već sa drugačijim pristupom vlasti u Republici Srpskoj u tom trenutku. Predao sam akreditive bez problema i sve je prošlo prilično glatko. Naravno, u međuvremenu su se dogodile određene stvari. Nije tajna da i dalje postoje određene mjere koje su na snazi i neki projekti koji su suspendovani. To je prije svega povezano sa izjavama i postupcima gospodina Dodika. Ono što on govori, ali i ono što radi, ima posljedice. Problem nisu samo secesionističke izjave, nego i uvrede koje se ponekad iznose u javnom prostoru. S druge strane, vidimo i određene pozitivne pomake – neki zakoni su povučeni, jedan je proglašen nevažećim od strane Ustavnog suda. Dakle, postoji određeni napredak, ali, nažalost, retorika se i dalje nastavlja.
Znači li to da još niste uvjereni da je situacija potpuno riješena, za razliku od Vaših američkih partnera koji smatraju da jeste?
-Naši američki prijatelji su postigli sporazum sa vlastima u Republici Srpskoj i sa gospodinom Dodikom. Mi takav sporazum nismo sklopili. Mi vidimo određeni napredak, ali želimo da vidimo koliko je održiv. Ova situacija nije nešto u čemu uživamo. Ali isto tako ne možemo jednostavno davati novac njemačkih poreskih obveznika ako s druge strane ne vidimo ozbiljnu spremnost na saradnju. Znate, ako vas neko stalno udara, a onda očekuje da mu uručite ček, to ide teško.
Republika Srpska, kao i cijela Bosna i Hercegovina, veoma je povezana sa Njemačkom: ekonomski, kulturno, kroz porodice, rad u Njemačkoj… Zbog toga se u društvu postavlja pitanje koliko dugo će RS i BiH biti svojevrsni taoci ovih političkih nesporazuma.
-To pitanje biste prije svega morali postaviti gospodinu Dodiku. Mi imamo utisak da on i dalje donosi ključne odluke. Stvari se dešavaju kada on kaže da treba, a ne dešavaju kada on kaže da ne treba.
Dakle, i dalje mislite da je on glavna politička figura, iako formalno možda nije u toj ulozi?
-Sve indicije ukazuju na to. Ako upotrijebimo vašu analogiju o ‘taocima’, rekao bih da ona prije dolazi sa te strane. Jer, kao što ste rekli, situacija nije prirodna. U Njemačkoj žive stotine hiljada ljudi iz Bosne i Hercegovine, među njima i mnogo ljudi iz Republike Srpske. Njemačka je, poslije EU kao cjeline, najveći pojedinačni doprinosilac razvojne saradnje i javnih investicija ovdje. Ovdje posluje oko 500 njemačkih kompanija, mnoge od njih u RS, i one dobro posluju. Mi smo spremni i želimo da doprinesemo razvoju. Ali, s druge strane, moramo vidjeti određeni pomak – prije svega umjereniji pristup političkih donosilaca odluka u Srpskoj.
data-nosnippet>