Dodaje kako su uspjesi onih koji dolaze iz Srebrenice najbolji odgovor na ono šta se desilo tokom ratnog perioda u ovom bosanskohercegovačkom gradu.
Ahmedina Smajlović, mlada djevojka koja je doktorirala socijalni rad na Univerzitetu u Tuzli, rođena je u vihoru genocida u Srebrenici. Iako dolazi iz mjesta na kojem je njenom narodu, Bošnjacima, namijenjen nestanak, zajedno sa mladim Srebreničanima se uzdigla i ostvarila značajan uspjeh.
Smajlović je govorila za Hayat.ba o svojoj motivaciji koja je vodila kroz školovanje, interesantnim podacima do kojih je došla tokom istraživanja ali i preporukama koje su neophodne kako bi se demografska slika naše zemlje popravila.
To što sam postigla može biti motivirajući faktor za sve mlade osobe, pogotovo mlade osobe koje su iz Srebrenice, a i sve one druge koji se nalazi u nekoj teškoj situaciji, da recimo neko ko je rođen u periodu genocida, u periodu kada je jedan narod trebao da nestane, a sada sam evo doktorica nauka sa jako malo godina.
Smajlović smatra kako je obrazovanje, pogotovo žena i mladih djevojaka, najbitniji faktor u životu ali i njihovo najjače oružje. Dodaje kako su uspjesi onih koji dolaze iz Srebrenice najbolji odgovor na ono šta se desilo tokom ratnog perioda u ovom bosanskohercegovačkom gradu.
Postati doktorica nauka 30 godinama je generalno za sve mlade djevojke i za sve osobe jako dobro, jako uspješno, ali početi iz Srebrenici, iz genocida i odgovoriti na takav način, to već nosi sa sobom neku drugu težinu. Vi sami znate, mi koji smo došli iz Srebrenice, nismo došli ovdje sa nekim ekonomskim mogućnostima odmah na startu i svi smo se vjerujem školovali uz pomoć određenih stipendija. I ja sam tako tokom svog školovanja imala stipendije, da li ponekad od općine u kojoj živim, da li ponekad iz nekog drugog nevladnog udruženja.
A što se tiče samog magistarskog studija, i to moram istaći, da se pretpostavlja da u historiji filozofskog fakulteta, to je komisija na doktoratu istakla, da nije niko magistrirao u roku od godinu dana sa prosjekom deset. I to je još jedan uspjeh koji je komisija navela.
Kad sam trebala da upišem magistarski studij, nije bilo pomoći ni kantona, ni općine. Isto tako kad sam upisivala doktorski studij nije bilo određenih stipendija, niti bilo čega drugog. Ono što je bilo pred kraj mog doktorskog studija od kantona i općine, ali to je neki minimalan iznos koji možete dobiti u odnosu na cijenu koju vi zapravo platite za doktorat.
Smajlović je istakla da je generacija u kojoj je doktorirala prva takve vrste na Univerzitetu u Tuzli gdje je danas angažovana. Pored angažmana u Tuzli, angažovana je i na Univerzitetu u Zenici gdje se bavi demografijom BiH odnosno dijelom socijalne politike koja se bavi uzrocima niske stope nataliteta u državi.
Ja sam uporedila nešto što je jako blisko nama, recimo mojoj majici ili roditeljima koji su rođeni u tom periodu ’50-ih, ’60-ih godina. Tada je svaka žena u Bosni i Hercegovini imala između petero i šestero djece, a sada je obično jedno djete. I samim tim možete i sami zaključiti da smo mi jedna od zemalja koja bilježi najnižu stopu nataliteta. Naravno, to je jedan od uzroka, svakako su tu i ratna dešavanja, migracije i sve ostalo.
Prije svega mi trebamo veće novčane naknede, veća izdvajanja za djecu, veća izdvajanja za stambenu politiku. Evo, prošle godine smo imali jako male bile naknade za kupovinu prve nekretnine. Mladi bračni parovi moraju ući u kredit ako žele nešto ostvariti. Samim tim mi žene biramo da se duže školujemo. Ako se duže školujete, u isto vrijeme ne možete da zasnujete porodicu. Nešto mora da trpi, jer nema adekvatne pomoći u tom smislu. Da mi imamo obrazovni sistem koji omogućava da žena u isto vrijeme studira i da je u braku, da odgaja djecu možda bi natalitet bio veći.
Smajlović kaže kako se u njenoj doktorskoj disertaciji mogu pronaći odgovori za poboljšanje natalitetne politike koja bi poboljšala demografsku sliku BiH. Istakla je kako je važan faktor za stupanje u bračnu zajednicu i finansijski aspekat.
Sada smo ja i moj mentor ponudili veći taj naučni fond koji može poslužiti i ostalima koji se budu bavili ovom tematikom da vide kakvo je stanje u BiH. Ono recimo što je zanimljivo da djevojke sa područja FBiH žele stupati u bračnu zajednicu, žele imati više djece, ali taj finansijski moment je nažalost jako otežavajući. Potrebne su brojne reforme, brojne inicijative i evo drago mi je što ću nekome pomoći ko će nakon mene istraživati ovu temu ili baviti se segmentom ove teme. Da neće morati putovati po stranim, susjednim zemljama, nabavljati literaturu na engleskom jeziku ili odlaziti da kupuje literaturu tamo pa da se bavi ovdje tom temom. Da ne prolazi ono kroz što sam ja recimo prošla da dođem do određenih podataka. Jer vi kada radite na svojoj doktorskoj disertaciji prvo morate imati taj teoretski osnov kako je tu u EU, kako je recimo evo ne znam da li se iko doticao arapskih zemanja, jer arapske zemlje smo obradili u tom teorijskom dijelu. To je sve ono što je zahtijevalo puno truda i puno angažmana. A nije dostupno nažalost kod nas u BiH.
