Iako su se temperature nedavno počele postepeno spuštati, šteta po morski svijet je vjerovatno već nastupila
Nedavni toplotni val koji je pogodio Sredozemno more izazvao je ozbiljnu zabrinutost među naučnicima zbog mogućih štetnih posljedica po morski ekosistem. Površinska temperatura mora, naročito uz obalu Mallorce i na drugim lokacijama, početkom ljeta premašila je 30 stepeni Celzijusa – čak 6 do 7 stepeni više od prosjeka za to doba godine.
„Ono što ovu godinu čini posebno alarmantnom jeste činjenica da su temperature od 30 °C zabilježene mnogo ranije nego inače, što ukazuje na mogućnost da ćemo imati znatno duže i intenzivnije ljeto“, rekla je Marta Marcos, vanredna profesorica na Univerzitetu Balearskih ostrva u Španiji.
Ovo je najranije zabilježen i najintenzivniji toplotni val u zapadnom dijelu Sredozemlja, koji je zahvatio široka morska područja i trajao sedmicama. Iako su se temperature nedavno počele postepeno spuštati, šteta po morski svijet je vjerovatno već nastupila. Mnoge vrste teško podnose ovakve uslove, što bi dugoročno moglo uticati na populaciju riba, piše BBC.
Temperature mora trenutno su više čak i od onih u većini bazena za rekreaciju, što dodatno oslikava ozbiljnost situacije. Osim što ovako toplo more direktno ugrožava morske organizme, ono pogoduje razvoju štetnih mikroorganizama, budući da – za razliku od bazena – morska voda nije hemijski tretirana.
Naučnici ističu da su ovakvi toplotni valovi sve češći i jači kao posljedica klimatskih promjena. More, kažu, apsorbuje sve više topline iz atmosfere. Sredozemlje je posebno osjetljivo jer je gotovo zatvoren bazen, pa se toplota zadržava i brzo širi – naročito kada vremenski uslovi ostanu stabilni i bez vjetra.
„Globalno zagrijavanje je ključni uzrok morskih toplotnih valova. Riječ je o direktnom prijenosu topline iz atmosfere u okean. Vrlo jednostavno“, objasnila je dr. Marcos.
Sredozemno more sve jasnije pokazuje znakove da je jedno od najugroženijih područja kad je riječ o klimatskim promjenama, upozoravaju stručnjaci. Karina von Schuckmann iz organizacije Mercator Ocean International istakla je da se regija može smatrati „žarištem klimatskih promjena“. Krajem juna i početkom jula zabilježene su rekordne površinske temperature, ali je snažniji vjetar donio djelimično hlađenje miješanjem morskih slojeva. Ipak, temperature su i dalje znatno iznad prosjeka, a posljedice po podvodni svijet još se ne mogu potpuno sagledati.
Iako morske vrste različito reaguju na stres, dugotrajna izloženost visokim temperaturama može dovesti do iscrpljenosti i smanjene sposobnosti preživljavanja. Ekologinja Ema Cebrian prisjetila se ronjenja nakon jednog takvog ljeta, kada su pronađeni ostaci brojnih uginulih organizama. Podvodna flora, uključujući alge i morske cvjetnice koje imaju ključnu ulogu u očuvanju ekosistema i skladištenju ugljen-dioksida, također je pod velikim pritiskom.
„Sjećam se kako smo prije četiri godine ronili krajem ljeta, u septembru, i naišli na skelete brojnih populacija“, ispričala je Cebrian iz Centra za napredne studije u Blanesu u Španiji.
Naučnici upozoravaju da bi ekološke posljedice vrlo lako mogle prerasti u probleme koji direktno pogađaju ljude – primjerice kroz pad u ribarskoj proizvodnji.
„Ako prirodni sistemi počnu otkazivati, to će se prije ili kasnije odraziti i na ljude“, upozorio je Dan Smale, viši istraživač iz Udruženja za morsku biologiju u Plymouthu.
Osim direktnog utjecaja na biodiverzitet, ovakve promjene utiču i na život uz obalu – smanjuje se prirodno hlađenje, a povećana količina vlage u atmosferi doprinosi pojavi ekstremnih vremenskih nepogoda poput obilnih kiša i poplava, kakve su posljednjih godina pogodile Libiju i Valenciju.
S obzirom na to da su ovakve temperature zabilježene već u ranoj fazi ljeta, stručnjaci strahuju da bi nastavak sezone mogao donijeti još ekstremnije uslove.
„Svi smo bili jako, jako iznenađeni razmjerama ovog toplotnog vala“, rekla je Aida Alvera-Azcárate, oceanografkinja sa Univerziteta u Liègeu u Belgiji. „Ovo je zaista razlog za ozbiljnu zabrinutost – ali, nažalost, i nešto što moramo očekivati i u budućnosti.“
Na kraju, dr. Marta Marcos upozorava: „Ako nas kasnije tokom ljeta pogodi još jedan val ovakvih razmjera, sasvim sam sigurna da će posljedice biti strašne.“
