data-nosnippet>
Šta donosi nova minimalna plata u FBiH? Sindikat predlaže tri nivoa, poslodavci oprezni, ekonomisti upozoravaju na dugoročne izazove
Do kraja ove godine ističe privremena odluka Vlade Federacije BiH kojom je minimalna plata podignuta na 1.000 KM, pa će se već na narednoj sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća voditi rasprava o njenom trajnom iznosu i modelu određivanja. Savez samostalnih sindikata BiH najavljuje novi koncept koji bi, po prvi put, jasno podijelio radnike prema nivou obrazovanja i složenosti posla.
Sindikat smatra da jedinstvena minimalna plata više ne odgovara realnim razlikama u obavezama i odgovornostima radnika. Prema njihovoj ideji, minimalac bi bio raspoređen u tri razreda:
1.200 KM – za radnike sa osnovnom školom
1.400 KM – za radnike sa srednjom stručnom spremom
1.600 KM – za radnike sa visokom stručnom spremom
Predsjednik Sindikata, Samir Kurtović, naglašava da trenutno uređenje ne pravi jasnu razliku u odnosu na složenost poslova, pa se događa da radnici s najmanjim primanjima dobiju proporcionalno veća povećanja, dok oni s većim nivoom odgovornosti ostanu na minimalnim korekcijama.
„Kada se svima podigne osnovica na isti način, gubi se svaki osjećaj pravednosti i ne poštuje se stvarna vrijednost rada. To ne odgovara tržištu rada, a ni životnim troškovima koji stalno rastu“, poručuje Kurtović.
Po njegovom mišljenju, uvođenje tri različita razreda minimalne plate donijelo bi pravedniji i pregledniji sistem, što bi ujedno smanjilo nezadovoljstvo među zaposlenima.
Poslodavci upozoravaju: potrebno je valorizovati težinu posla, ali bez udara na privredu
Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, Safudin Čengić, navodi da poslodavci podržavaju princip prema kojem bi zahtjevniji poslovi trebali imati višu cijenu rada. Mnoge kompanije već koriste interne platne razrede gdje su koeficijenti jasno postavljeni u odnosu na odgovornost i stručnost.
Ipak, Čengić naglašava da nagli rast minimalne plate može stvoriti ozbiljne probleme u poslovanju, naročito kod malih i srednjih preduzeća koja nemaju dovoljno finansijske stabilnosti.
„Ako rast plata ne prati realni rast privrede, postoji rizik od novih poskupljenja i inflacije, što bi ponovo najviše pogodilo upravo radnike“, ističe on.
Ekonomisti poručuju: povećanje minimalca neće spriječiti odlazak radnika
Ekonomski analitičar Admir Čavalić smatra da administrativno povećanje minimalne plate nije rješenje za dubinske ekonomske probleme. Prema njegovom mišljenju, radnici s najnižim primanjima i dalje napuštaju zemlju, bez obzira na to koliko minimalac raste.
„Potrebno je otvarati dobro plaćene poslove, a ne samo administrativno povećavati iznos minimalca. Fokus mora biti na rastu prosječne plate kroz investicije i konkurentnost“, naglašava Čavalić.
Ekonomista Igor Gavran dodaje da bi povećanje minimalne plate bilo održivo samo ako ga prati smanjenje doprinosa i fiskalnih opterećenja. U suprotnom, poslodavci bi se mogli suočiti s dodatnim finansijskim pritiscima.
