Nova politička polemika potresa institucije Bosne i Hercegovine nakon najava da bi se pred Vijećem ministara ponovo mogle naći izmjene koje izazivaju ozbiljne reakcije. U fokusu su kadrovska pitanja, raspodjela nadležnosti i odnos snaga unutar državne administracije.
Riječ je o prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine. Prema navodima koji su se pojavili u javnosti, ovo pitanje se ponovo pokušava staviti na dnevni red sjednice Vijeća ministara, nakon što raniji pokušaji nisu realizirani.
Nova rasprava
Tema je dodatno dobila pažnju nakon tvrdnji da iza inicijative stoje kadrovi HDZ-a BiH, te da bi eventualno usvajanje izmjena moglo imati dugoročne posljedice po sistem zapošljavanja u državnim institucijama.
O cijelom slučaju govorio je Šemsudin Mehmedović, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, koji je iznio niz optužbi i upozorenja u vezi sa radom Agencije za državnu službu BiH i njenim rukovodstvom.
Presudna sjednica
Prema njegovim riječima, odluka bi mogla biti razmatrana na jednoj od narednih sjednica Vijeća ministara, a posebnu pažnju usmjerio je na ulogu ministara koji učestvuju u kreiranju dnevnog reda.
– Ova tačka bi, prema mojim informacijama, trebala biti na dnevnom redu u srijedu, 15. aprila 2026. godine. Hoće li to biti „treća sreća“ za Markić i da li će ova, više nego opasna, namjera biti realizirana zavisi od bošnjačkih ministara u Vijeću ministara BiH, posebno zamjenika predsjedavajuće Zukana Heleza, koji ima presudan glas po pitanju kreiranja dnevnog reda – rekao je Mehmedović.
Njegova izjava odmah je otvorila pitanje političke odgovornosti i mogućih posljedica ukoliko prijedlog dobije podršku.
Plan reorganizacije
Mehmedović tvrdi da je suština prijedloga širenje organizacione mreže Agencije kroz formiranje dodatnih kancelarija u više gradova Bosne i Hercegovine, kao i povećanje broja zaposlenih.
– Plan je uspostaviti urede ove Agencije u Mostaru, Banjoj Luci i Tuzli (u kojoj je sjedište samo dvije agencije sa ukupno 25 zaposlenih) i povećati broj zaposlenih za trećinu – rekao je Mehmedović.
Ovakav model, prema njegovom stavu, ne bi predstavljao samo tehničku reorganizaciju, već politički potez sa znatno širim posljedicama.
Upozorenje javnosti
U nastavku obraćanja dodatno je pojasnio zbog čega smatra da je riječ o ozbiljnom pitanju za budući rad institucija BiH.
– Da pojasnim, primarna namjena je podijeliti ovu vrlo važnu Agenciju na tri djela, što je već urađeno sa Regulatornom agencijom za komunikacije Bosne i Hercegovine, na što sam više puta ukazivao i upozoravao – rekao je Mehmedović.
Njegove tvrdnje ukazuju na bojazan da bi decentralizacija ključnih državnih institucija mogla oslabiti jedinstven sistem upravljanja i otvoriti prostor za jači politički utjecaj stranaka na procese zapošljavanja.
Teške optužbe
Mehmedović je iznio i oštre kritike na račun direktorice Agencije Anite Markić, tvrdeći da je njen dosadašnji mandat imao negativne posljedice po nacionalnu zastupljenost u državnim organima.
– Rezultati rada direktorice Markić su katastrofalni po Bošnjake, zbog čega sam prije mjesec dana podnio inicijativu za njeno razrješenje i naveo konkretne razloge koji su do sada morali razbuditi uspavane i anestezirane bošnjačke ministre – više vidjeti u dokumentu i udruženom kriminalno-administrativnom poduhvatu HDZ-a i SNSD-a kojim su Bošnjaci grubo diskiminirani u državnim institucijama – rekao je Mehmedović.
Ove optužbe predstavljaju ozbiljne političke tvrdnje koje dodatno produbljuju ionako složene odnose unutar vlasti na državnom nivou.
Ključno pitanje
Posebno je naglasio da bi eventualno prihvatanje prijedloga značilo prepuštanje kontrole nad važnim segmentima državne uprave.
– Ukoliko ministri Bošnjaci sada pristanu na neopravdanu i neprihvatljivu podjelu Agencije za državnu službu na tri dijela, pristat će da HDZ i SNSD u cijelosti preuzmu vođenje politike zapošljavanja i kadroviranja u institucijama Bosne i Hercegovine – rekao je Mehmedović.
Ovakva poruka jasno pokazuje da se rasprava ne vodi samo o administrativnim izmjenama, nego o političkoj moći i kontroli nad institucijama.
Javni izazov
Na kraju je uputio direktno pitanje predstavnicima vlasti, podsjećajući na ranije kadrovske odluke koje su izazivale kritike u javnosti.
– Javno ih pitam: „Jeste li spremni za još jedan „kompromis“ poput ovoga da se od 19 direktora imenuju samo tri Bošnjaka ili da se od četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje ne imenuje niti jedan Bošnjak i da se od tri pomoćnika ministra finansija također ne imenuje nijedan Bošnjak?“ – rekao je Mehmedović.
Neizvjestan rasplet
Hoće li ova tačka zaista doći pred ministre i kakav će epilog imati, ostaje da se vidi. Jasno je, međutim, da je riječ o pitanju koje će izazvati nove političke tenzije i otvoriti raspravu o ravnoteži unutar državnih institucija.
U narednom periodu pažnja javnosti bit će usmjerena upravo ka sjednici Vijeća ministara i potezima onih koji odlučuju o dnevnom redu i konačnim odlukama.
