Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović upozorio je da politički narativi koji se danas plasiraju u vezi s Bosnom i Hercegovinom opasno podsjećaju na retoriku iz devedesetih godina, te da takve poruke nose ozbiljne društvene i sigurnosne rizike.
U razgovoru za medije, Kavazović je istakao da je stanje u bosanskohercegovačkom društvu već duže vrijeme složeno i opterećeno političkim zastojima, posebno kada je riječ o reformama i evropskim integracijama.
Kako je naveo, Bosna i Hercegovina se suočava sa stagnacijom, dok se procesi pridruživanja Evropskoj uniji i drugim integracijama odvijaju sporije nego što je očekivano, što potvrđuju i upozorenja domaćih i međunarodnih aktera.
Kavazović je posebno upozorio na rast islamofobije, ističući da se ona sve češće pojavljuje u političkom diskursu, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i izvan nje. Prema njegovim riječima, muslimani u BiH se u određenim političkim krugovima pokušavaju predstaviti kao sigurnosna prijetnja Evropi, iako za takve tvrdnje ne postoje stvarni temelji.
Naglasio je da se radi o politički motivisanim narativima čiji je cilj stvaranje podjela u društvu i destabilizacija države. Takvi obrasci, kako je rekao, već su viđeni u prošlosti i doveli su do tragičnih posljedica.
Reisu-l-ulema je podsjetio da muslimani u Bosni i Hercegovini historijski nisu predstavljali prijetnju drugim zajednicama, već su često bili žrtve upravo takvih narativa. Dodao je da odgovor na pokušaje demonizacije ne smije biti povlačenje ili zatvaranje, već dosljedno življenje vjere i otvorenost prema dijalogu i suživotu.
Govoreći o načinima suprotstavljanja tim politikama, Kavazović je poručio da je ključno govoriti istinu, iznositi činjenice i biti prisutan u svim relevantnim domaćim i međunarodnim forumima gdje se razgovara o Bosni i Hercegovini.
Istakao je da postoje političke strukture koje i dalje nisu odustale od ideja podjele zemlje, ali da takve politike danas nemaju onu vrstu podrške kakvu su imale u prošlosti. Ipak, upozorio je da latentne namjere i dalje postoje, te da je zbog toga važno ostati oprezan i institucionalno snažan.
Zaključio je da Bosna i Hercegovina može sačuvati stabilnost samo kroz reforme, jačanje institucija, međusobno poštovanje i odbacivanje govora mržnje, te da odgovornost za budućnost zemlje snose svi njeni građani i politički akteri.