Dok svakodnevna poskupljenja hrane, lijekova i energenata najteže pogađaju najstariju populaciju, penzioneri u Federaciji Bosne i Hercegovine s velikom dozom opreza dočekuju najavljeno povećanje penzija. Oko 465.000 korisnika penzijskog sistema već sada zna da će 5. februar 2026. godine donijeti nominalno uvećanje od 11 posto, dok je za juli iste godine planirano dodatno usklađivanje, nakon kojeg bi ukupni rast iznosio oko 17 posto. Ipak, strah među penzionerima ne jenjava jer nova pravila obračuna donose promjene koje bi za mnoge mogle imati teške posljedice.
Nominalni rast, realna neizvjesnost
Iako povećanje na papiru djeluje ohrabrujuće, veliki broj penzionera upozorava da realni efekti mogu biti znatno manji. Rast cijena osnovnih životnih namirnica već godinama nadmašuje rast penzija, pa se postavlja pitanje da li će dodatnih nekoliko desetina maraka mjesečno uopšte moći pokriti nova poskupljenja.
Mnogi penzioneri ističu da im najveći dio primanja odlazi na hranu, lijekove i režije, dok za ostale potrebe gotovo da i ne ostaje prostora. Upravo zato dio njih smatra da se povećanja ne mogu posmatrati izolovano, bez paralelnih mjera kontrole cijena i jačanja socijalne zaštite.
Novi obračun najniže penzije
Ključna promjena koja izaziva najviše zabrinutosti odnosi se na novi način obračuna najniže penzije. Prema izmjenama zakonskih propisa, visina najniže penzije više neće biti fiksna, već će zavisiti isključivo od dužine radnog staža. Budući penzioneri sa minimalnih 15 godina staža više neće automatski imati pravo na iznos dosadašnje najniže penzije, nego na 60 posto prosječne penzije u Federaciji.
Prema trenutnim procjenama, taj iznos bi iznosio oko 437 KM, što je znatno ispod granice dostojanstvenog života. Za svakih dodatnih pet godina staža predviđeno je povećanje od pet posto, pa bi tek oni sa dugim radnim vijekom mogli računati na osjetnije iznose.
– Ne može biti isto 15 i 40 godina radnog staža, jer se radi o različitom nivou doprinosa i učešća u sistemu – rekao je Adnan Delić.
Upozorenja ekonomista
Ekonomski analitičari upozoravaju da se novi model formalno zasniva na principu „zarađenog prava“, ali da zanemaruje realne okolnosti u kojima su mnogi građani živjeli i radili. Rat, propast preduzeća, neisplaćeni doprinosi i rad na crno ostavili su hiljade ljudi bez mogućnosti da ostvare puni radni staž.
– Minimalni iznosi koji se sada najavljuju nisu dovoljni za osnovne životne potrebe i dugoročno su neodrživi – upozorava Igor Gavran.
Politička upozorenja i socijalna dimenzija
Pojedini predstavnici zakonodavne vlasti ističu da novi sistem posebno pogađa one koji nisu mogli ostvariti puni staž ne svojom krivicom. Ukazuje se na ratne veterane, ratne vojne invalide, ali i radnike koji su decenijama radili u firmama koje nisu uplaćivale doprinose.
Haris Zahiragić upozorava da su upravo ti ljudi danas najizloženiji riziku siromaštva u starosti, jer im novi propisi praktično zatvaraju vrata pristojnim penzijama. Slično mišljenje iznijela je i Miomirka Melank, navodeći da veliki broj građana ima prekidan ili nepotpun radni staž zbog rada po ugovorima koji nikada nisu ulazili u penzijski obračun.
Slaven Raguž dodatno upozorava da će problem neplaćenih doprinosa, posebno u javnim preduzećima, dugoročno dovesti do prebacivanja tereta iz penzijskog u socijalni sistem, što otvara nova pitanja održivosti.
Stav penzionera
Iz Saveza penzionera Federacije BiH poručuju da su zabrinuti zbog posljedica novih pravila. Prema riječima Mustafe Trakića, s njihovom primjenom se trebalo sačekati dok se ne osiguraju dodatni mehanizmi zaštite za one koji će tek ulaziti u penziju.
– Ljudi će tek kada odu u penziju shvatiti šta nova pravila znače za njihov život – upozorava Trakić.
Nejednakost koja se produbljuje
Dok se penzije formalno usklađuju, jaz između onih s punim radnim stažom i onih koji ga nisu mogli ostvariti postaje sve veći. Iako se povremeno spominje mogućnost da se u budućnosti u staž uključe i neki oblici honorarnog rada, za sada ostaje jasno pravilo: samo godine staža i uplaćeni doprinosi određuju visinu penzije.
Za mnoge građane to znači nastavak borbe za puko preživljavanje, uprkos najavljenim povećanjima koja, barem za sada, ne donose osjećaj sigurnosti nego dodatni strah od onoga što dolazi.
Pogledajte prilog KLIKOM NA OVAJ LINK!