Njegova je preporuka političarima u BiH da nađu novu metodologiju pregovora unutar države kako bi se dogovorilo usvajanje potrebnih zakona i imenovalo glavnog pregovarača, jer se kriteriji proširenja postupno mijenjaju.
Hrvatski europarlamentarac Tonino Picula ocijenio je kako Bosna i Hercegovina s problemima koje ima sama sa sobom ne treba Europskoj uniji jer bi takva samo stvarala nove poteškoće u donošenju odluka koje su važne i za nju, ali i za Uniju.
Europsko vijeće je prije točno dvije godine uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH, no od tada ta zemlja nije napravila nikakav napredak. Picula, koji je i član Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET) i slova za dobrog poznavatelja prilike u BiH, povodom intervjua za sarajevski “Dnevni avaz” od subote je kazao kako je svima jasno da se u tom razdoblju u BiH ništa dobro nije dogodilo.
Za razliku od BiH, Crnoj Gori se otvara perspektiva skorog članstva, a čak je i Ukrajina na putu da prije nego što BiH postane članica jer je ona toliko važna za EU da se za nju pokušava napraviti neke inovativne metode pregovaranja, podsjetio je.
“Bila bi križna točka za cijelu EU”
“Bosni i Hercegovini ne pomažu ni klasično, ni inovativno postupanje. Zemlja ovog trenutka šalje vrlo lošu poruku. Da je kojim slučajem BiH danas članica EU, ona bi stalno blokirala i sebe i druge, a vidimo što se događa kad Mađarska ili Slovačka stanu na put nekim zajedničkim odlukama. Za BiH zaista nije dobro da vlada percepcija da je zemlja toliko iznutra podijeljena da bi, kao članica EU, bila krizna točka za cijelu EU”, kazao je Picula.
Njegova je preporuka političarima u BiH da nađu novu metodologiju pregovora unutar države kako bi se dogovorilo usvajanje potrebnih zakona i imenovalo glavnog pregovarača, jer se kriteriji proširenja postupno mijenjaju.
Maligni utjecaji iznutra
“Puno se govori o malignim utjecajima Rusije, možda i nekih drugih izvaneuropskih faktora, ali mislim da su jednako opasni ili puno opasniji maligni utjecaji iznutra. Čini mi se da je Dayton, na neki način, nastavak sukoba političkim sredstvima”, rekao je Picula, dodajući kako mu se čini da su se svi u BiH zapravo dobro snašli “u nišama daytonskog sustava” koje im omogućavaju opstanak na vlasti.
Pritom, kaže Picula, rado iznose proeuropske parole, ali će malo učiniti da se zemlja reformira, dok drugi, poput Milorada Dodika, otvoreno odbacuju EU jer unatoč sudskim presudama i dalje vrlo udobno politički djeluju, upravo na retorici kojom truju ljude.
Zato je, kako ističe, opasniji taj zloćudni utjecaj političara iznutra koji ne želi učiniti više da država, barem povremeno, otkloni neku zapreku, kako bi EU mogla nastaviti biti blagonaklona prema BiH.
“Nisam siguran, upravo zbog otpora tih veto skupina iz BiH, da su domaći političari spremni iskoristiti bilo kakvu geopolitičku pogodnost kako bi zemlju s margine pregovaračkog procesa stavili u nekakav mainstream. Ali možda će se to prilika pružiti koncem ove ili početkom iduće godine”, zaključio je Picula.