Carl Bildt, bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, iznio je izuzetno otvorenu i kritičnu analizu aktuelnih političkih prilika u BiH, kao i odnosa ključnih međunarodnih aktera prema Zapadnom Balkanu. U intervjuu za N1, povodom obilježavanja godišnjice Dejtonskog mirovnog sporazuma, Bildt je govorio o ulozi Milorada Dodika, ponašanju međunarodne zajednice, poziciji Christiana Schmidta i globalnim krizama koje guraju Bosnu i Hercegovinu u drugi plan.
Prema njegovim riječima, politička snaga Milorada Dodika vidljivo se smanjuje. Naglašava da Dodikove stalne najave secesije više nemaju ni približno onu težinu koju su imale ranije. Opisao ga je kao političara koji „polako blijedi“, a njegove secesionističke poruke označio kao retoriku bez realne mogućnosti da bude sprovedena.
Jedna od najsnažnijih poruka odnosila se na međunarodni položaj Bosne i Hercegovine. Bildt je istakao da je BiH danas u velikoj mjeri potisnuta u drugi plan zbog globalnih događaja koji okupiraju pažnju. „Ukrajina i Gaza okupiraju gotovo svu međunarodnu pažnju. Bosna je, nažalost, postala vijest od jučer“, rekao je. Dodao je da interes međunarodnih sila nije nestao, ali da je njihov fokus trenutno usmjeren na krize sa širim globalnim posljedicama.
Komentirajući rad visokog predstavnika Christiana Schmidta, Bildt je ocijenio da će on vjerovatno biti posljednja osoba na toj funkciji. Po njegovom mišljenju, izvršne ovlasti OHR-a trebalo je ranije ukinuti kako bi domaći političari preuzeli punu odgovornost. Istovremeno je priznao da ga domaći akteri u BiH nisu impresionirali, posebno zbog dugogodišnjeg izostanka ključnih reformi, što, kako kaže, jasno pokazuje političku stagnaciju.
Govoreći o širim geopolitičkim trendovima, Bildt je upozorio na postepeno povlačenje Sjedinjenih Američkih Država iz evropskih sigurnosnih pitanja, što bi moglo imati ozbiljne posljedice. Posebno se osvrnuo na mogućnost povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću i njegov „mirovni plan“, navodeći da bi takav scenario mogao unijeti dodatnu nestabilnost u Evropu. Kao dodatni rizik istaknuo je i sve agresivniji utjecaj Ruske Federacije na Zapadnom Balkanu.
U konačnici, Bildtova poruka je jasna i stroga: Bosna i Hercegovina mora pokazati veću političku odgovornost i zrelost, jer se međunarodni fokus teško vraća jednom kada se izgubi. Njegova analiza pozicioniranja BiH u današnjem, konfliktima opterećenom svijetu, može se razumjeti kao direktan poziv na buđenje i ozbiljno preispitivanje političkih prioriteta.