Profesor geografije Vedran Zubić analizirao je ključne događaje koji su obilježili proteklih sedam dana.
Prva tema na koju se osvrnuo je leptospiroza u Kantonu Sarajevo, ocijenivši da se radi o biomedicinskoj i kulturološkoj katastrofi.
„Da mi sebi dozvolimo da 2025. godine, pet stoljeća poslije kuge, dozvolimo neku epidemiju u glavnom gradu, u jednoj evropskoj metropoli ili makar naše želje da budemo dio te neke evropske porodice. Sami smo krivi, sami ne vodimo računa. Kad kažem sami, mislim na one koji su dužni da rade, a mi ih finansiramo parama poreskih obveznika. Dakle, nije do miševa. Naravno, na kraju će biti da je do miševa. Ne bih se iznenadio da lokalna politika proglasi uvoz nekih miševa iz Moskve, to bi bilo aktuelno. Ili makar iz RS-a, to bi bilo minimum ove naše političke zbilje. Ne. Postoje neke firme koje su dobijale tendere, koje su bliske vlastima, koje su dužne da nam vrše dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju. A ne samo da nalijepe naljepnice, da je nešto prošlo. Ogromna suma novca se za to izdvaja. Zaista katastrofa, trebalo bi tužiti. Građani, bolesni bi svakako trebali tužiti kanton. A s druge strane kanton neka podnese krivične prijave protiv onih koji su dobijali tendere za deratizaciju“, poručio je Zubić.
Naglašava da pored higijene, postoje i drugi problemi u upravljanju gradom.
„Uzmite bilo koji segment infrastrukture kantona, grada, pa ćete vidjeti da ništa ne funkcionira. U zadnjih 10-12 godina dobili smo duplo više automobila. Sa nekih 97.000 došli na 183.000 automobila. Začepljen je grad, nemate fluktuacije saobraćaja, nemate gdje parkirati. I onda izađe neko i hvali se sa pet kupljenih tramvaja, trolejbusa ili već šta se već kupilo“, pojasnio je.
Dalje navodi da je ‘vječni problem i grijanje u Sarajevu, posljednja gasifikacija izvršena je u periodu Emerika Bluma kojeg već nema četiri desetljeća. Kaže da su permanentni problemi i sa vodovodnom i kanalizacionom mrežom, potencijalom poplava, klizišta, odrona.
„Stalno nam se nešto smjenjuje. Najčešća pojava zimi je aerozagađenje. Dakle, uvijek imamo neki problem. A posebno kad govorite o otpadu, zaista kako se grad širio, mi nismo pomjerali svoje deponije, nego sad su one bukvalno u sred grada“, kazao je.
Ističe i da „mi još uvijek nemamo ideju da nam geokologija bude nastavni predmet“.
„Naši nastavni predmeti su kao da je sredina 20. stoljeća. Sve možete postići na dva načina. Jedno je edukacijom – ekologija. Drugi način je kazna. To je brži način. Vi kad pogledate evropske države, one su prvo kažnjavale. Pogledajte koja je kazna u Švicarskoj, Njemačkoj ili bilo kojoj drugoj državi. A sa druge strane su permanentno to gurali u edukacioni sistem gdje su izlazila djeca spremna za život u geoekološkom prosperitetu. Mi ne. Kod nas se geoekologija zasniva na – eno ti kontejner, baci kesu kako treba. Geoekologija mora biti nastavni predmet. Kao što i klimatologija mora biti nastavni predmet. Gubimo bitku, a s druge strane nemamo ni adekvatne kazne“, naveo je Zubić.
U nastavku govorio je o odnosu države prema institucijama kulture.
„Obrazovanje i kultura su upravo na onom nivou gdje je ovdašnji vlastodršci i žele da ona budu. Kada ih pogledate, nisu se oni nešto posebno bavili kulturom. Niti njih ta kultura interese. Većina ljudi ovdje misli da je država upaljen blinker na autu i raspisivanje tendera. Mislim da se ovo polusvjesno radi, zato što to neko zaista hoće da radi, a sa druge strane, neko zaista misli da nema potrebe davati pare u kulturu, jer to ne nosi glasove“, naglašava on.
Prema njegovim riječima, sve što se radi, radi se, nažalost, između dva izbora.
„Ulaganje u kulturu ne nosi sredstva ili ne nosi benefit kao što nosi nešto drugo. Znate, mnogo vam se lakše slikati oko nekog kružnog toka za koji ste izdvojili pare poreskih obveznika, pa kao vi imate tu neki benefit. Kod nas je asfalt ovdje stvarno postao fetiš pred svake izbore. Cijela Evropa uvodi zeleno, samo mi sve moguće asfaltiramo i to je kao benefit politički. A sa druge strane, ko će glasati za vas ako ste vi dali pare u biblioteku“, pojašnjava Zubić.
Osvrćući se na aktuelnu političku krizu, kazao je da je BiH „jedan klasični protektorat“. O nama odlučuju neki drugi, dodaje.
„Iskupe se neki lokalni dobitnici glasova na izborima. Neko ih uveže u nekom veleposlanstvu i oni formiraju neku vlast. Meni je samo žali Bože para za ove naše političare što ih uopšte finansiramo. Jer evidentno, osim za ove neke lokalne stvari gdje će se primiti kakva čistačica na posao i neki tender, oni se ne pitaju ni za šta. S druge strane, u medijima daju slike da su oni nešto kao geopolitički bitni. Što se tiče krize, ona se vječno izaziva da bi se skrenula pažnja s pravih tema, a to je leptospiroza, naprimjer“, rekao je.
Dodao je i da stranci 99 posto snose odgovornost za aktuelno stanje u BiH.
„Oni su je napravili i ona funkcionira zato što su oni ovako napravili. Stanje vječite krize, da ne kažem, nekog zaleđenog sukoba, političkog sukoba, verbalnog sukoba, je prije svega odgovornost na njima. Naravno, to su preuzeli lokalni političari koji strašno dobro plivaju u tim rijekama zavade i to je njima savršeno ok. Prije svega im je materijalno savršeno ok“, zaključio je za Federalnu televiziju.
