Protokolarni skandal u Banjoj Luci i granice političkog djelovanja u BiH
Izvođenje srbijanske himne “Bože pravde” tokom posjete mađarskog ministra vanjskih poslova Petera Szijjartóa na Univerzitetu u Banjoj Luci izazvalo je ozbiljne reakcije i otvorilo novo poglavlje sporova o poštivanju ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Prema ocjeni zastupnika Ramiza Salkića, riječ je o činu koji prevazilazi protokolarnu grešku i ulazi u zonu direktnog kršenja Ustava BiH, posebno imajući u vidu postojeće odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud BiH je još 2006. godine zabranio korištenje „Bože pravde“ kao entitetske himne, a najnovija odluka iz februara 2025. ponovno je potvrdila neustavnost pokušaja vlasti Republike Srpske da vrate srbijanske državne simbole u zvaničnu upotrebu.
Uprkos tome, organizatori skupa u Banjoj Luci odlučili su se na izvođenje himne, što je, prema tumačenju pravnih stručnjaka, vidljivo nepoštivanje najvišeg pravnog autoriteta u državi.
Ovaj događaj ne može se posmatrati izolovano. U proteklim godinama, rukovodstvo entiteta RS više puta je iskazivalo namjeru da simbolički i politički ojača vezi sa Srbijom, često na štetu ustavnog poretka BiH. Izvođenje srbijanske himne u zvaničnom kontekstu, posebno u prisustvu visokog stranog diplomate, predstavlja signal političkog kursa koji vodi ka daljem udaljavanju od državnih institucija i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
Reakcija koju je iznio Salkić stavlja akcenat na institucionalnu odgovornost. Ukoliko su odluke Ustavnog suda obavezujuće — a jesu — njihovo ignorisanje ne može biti tretirano kao politička poruka, već kao kršenje ustavnog poretka. Time se otvara pitanje djelovanja tužilaštava, ali i šire institucionalne sposobnosti da osiguraju primjenu pravnog sistema u cijeloj državi.
Dodatnu težinu situaciji daje činjenica da se incident desio u akademskom prostoru, koji bi trebao biti mjesto poštivanja zakona i standarda, a ne poligon za političke poruke. Odsustvo reakcije organizatora na odluke Ustavnog suda dodatno narušava povjerenje u institucije u RS-u i produbljuje političke tenzije u zemlji.
Ovaj slučaj ponovo pokazuje da u Bosni i Hercegovini simboli nisu samo formalnost, nego sredstvo političke borbe i identitetskog nadmetanja. Ključno pitanje ostaje da li će nadležne institucije osigurati poštivanje pravnog poretka i spriječiti dalja odstupanja koja narušavaju ustavni okvir države.