Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uputio je izvještaj o stanju u našoj zemljin generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Antoniju Gutierresu kako bi potom bio distribuiran članicama Vijeća sigurno uoči sjednice Vijeća na kojoj će se raspravljati o našoj državi. Kako je javnosti poznato Schmidt bi se trebao obratiti i pročitati ga na sjednici koja se očekuje naredne sedmice.
U izvještaju je naveden period od 16. oktobra prošle do 15. aprila ove godine. U nastavku objavljujemo samo dijelove ovog dokumenta.
Na samom početku visoki predstavnik u BiH istakao situaciju koja je nastala nakon što je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu predsjedniku entiteta Republika Srpska i lideru SNSD-a Miloradu Dodiku za nepoštovanje odluka visokog predstavnika.
Također, u izvještaju je naveo kako navedeni period obilježio značajan broj napetosti. Podsjetio je da je Sud BiH donio 26. februara 2025. godine provstepenu presudu Miloradu Dodiku te da je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja političkih dužnosti.
“Nakon presude, vlasti Republike Srpske su odgovorile s napadima na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, usvajanjem zakona koji efektivno zabranjuje rad pravosuđa i organa za provođenje zakona na državnom nivou na teritoriji Republike Srpske. Ove radnje imaju za cilj stvaranje paralelnog i sukobljenog sistema između državnih i entitetskih institucija”, stoji u Schmidtovom izvještaju.
Schmidt navodi da usvajanje zakona od strane NSRS kojima se zabranjuje rad pravosudnih institucija i organa za provođenje zakona na državnom nivou na teritoriji Republike Srpske, nagovještava de facto secesiju.
U svom osvrtu na Sud BiH piše da je “temelj podjele nadležnosti između države Bosne i Hercegovine i njezinih entiteta”.
“Sa svojom nadležnošću na cijelom teritoriju zemlje i krivičnom jurisdikcijom nad prekršajima propisanim entitetskim zakonima kada imaju posljedice za ili ugrožavaju vrijednosti cijele države ili su na neki drugi način međuentitetskog karaktera, predstavlja krajnje sredstvo države u obrani njenih ustavnih vrijednosti i osiguravanju da ona funkcionira u skladu s vladavinom prava, što je i njen ustavni zahtjev. Novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine ne bi trebao umanjiti nadležnost Suda ili njegovu funkcionalnost”, piše visoki predstavnik.
Zanimljivo je da je jedan dio svog izvještaja posvetio i situaciji sa aktuelnom vlašću na državnomm nivou, ali i jedan dio je samo posvetio HDZ-u i njegovom djelovanju u ovom periodu.
