Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić najavio je novo povećanje mirovina, koje bi trebalo stupiti na snagu od 1. srpnja ove godine. Govoreći na skupu “Riječi, ne djela” u Srebreniku, istaknuo je da će ukupno povećanje mirovina u Federaciji u ovoj godini dosegnuti 17 posto.
Podsjetio je da su mirovine već povećane od 1. siječnja za 11,2 posto, dok se od srpnja očekuje dodatni rast od oko pet posto, čime će biti ostvarena ranija najava o ukupnom povećanju tijekom godine, piše Večernji.ba.
Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. siječnja 2026. najniža mirovina iznosi 666,76 KM, zajamčena 795,74 KM, dok najviša mirovina iznosi 3333,79 KM. Osnovica za izračun najniže mirovine iz članka 81., stavak 2. zakona o izmjenama i dopuni Zakona o MIO (Službene novine Federacije BiH, broj: 6/26) za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. iznosi 724,36 KM.
Na temelju navedenog, najniža mirovina iznosi od 434,62 KM za staž kraći od 20 godina (60% osnovice) do 688,14 KM za 40 i više godina staža (95% osnovice), uz postupno povećanje postotka i iznosa s duljinom mirovinskog staža. Iznos zajamčene mirovine za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. na temelju 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 842,44 KM.
Obiteljska mirovina iza osiguranika te invalidska mirovina za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. siječnja 2026. ne može biti niža od 90% prosječne mirovine iz prosinca 2025. usklađene u godini ostvarivanja prava, što iznosi 651,92 KM.
Najniža mirovina korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odličja i članova njihovih obitelji te Zakon o pravima branitelja i članova njihovih obitelji), izmjenama navedenih zakona utvrđena je u iznosu od 666,76 KM. Od 1. srpnja ovi iznosi bit će uvećani za oko 5 posto pa bi minimalna mirovina mogla dosegnuti iznos od 700 KM.
Unatoč rastu, mirovine u BiH su među najnižima u Europi u odnosu na troškove života. Dok umirovljenici u Luksemburgu, Italiji ili Španjolskoj od svojih državnih mirovina mogu živjeti lagodno, oni na Balkanu i istoku Europe doslovno se bore za preživljavanje.
Nedovoljna za život
Istraživanje tvrtke Moorepay, objavljeno prošlog mjeseca, otkriva poraznu statistiku: u više od polovine europskih zemalja državne mirovine nisu dovoljne ni za pokrivanje osnovnih životnih troškova. Situacija u Bosni i Hercegovini posebno je alarmantna. Prema podacima istraživanja, mirovina u BiH pokriva tek 53% osnovnih troškova života (ne uključujući najamninu). To znači da prosječan umirovljenik u BiH ne može pokriti ni osnovne potrebe, poput hrane i režija, bez dodatne pomoći ili ušteđevine. Ni susjedne zemlje ne stoje mnogo bolje, iako su ispred BiH. U Crnoj Gori mirovina pokriva 89% troškova.
U Hrvatskoj mirovina pokriva 82% troškova, a Sjevernoj Makedoniji mirovina pokriva 61% troškova. Iako Srbija nije navedena u užem popisu, prati trend regije, gdje mirovine rijetko dosežu prag dostojanstvenog života bez vanjske pomoći.
Istraživanje jasno pokazuje geografsku podjelu Europe. Na sjeveru i zapadu mirovine često dvostruko premašuju osnovne troškove.
Apsolutni pobjednik je Luksemburg, gdje mirovina pokriva nevjerojatnih 225% životnih troškova, ostavljajući umirovljenicima višak od gotovo 16.000 eura godišnje. Slijede Italija (210%) i Finska (208%).
S druge strane, na dnu se nalaze Gruzija (22%), Albanija (29%) i Ukrajina (29%), gdje mirovina ne pokriva ni trećinu onoga što je čovjeku potrebno za puko preživljavanje.
data-nosnippet>