Vijesti

SKORO JEDINA PREOSTALA ŠANSA: Amir Ibrović traži skidanje imenovanja Vukoje s dnevnog reda federalnog parlamenta

Oglas - Advertisement

Zastupnik Demokratske fronte Amir Ibrović uputio je prijedlog za skidanje tačke s dnevnog reda na 11. sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH koja se odnosi na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Zastupnik Demokratske fronte Amir Ibrović uputio je prijedlog za skidanje tačke s dnevnog reda na 11. sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH koja se odnosi na imenovanje sudija Ustavnog suda BiH.

Podsjećamo, na nedavnoj sjednici Komisije za izbor i Imenovanje Parlamenta FBiH Marin Vukoja (HDZ) izabran je kao jedini kandidat za sudiju Ustavnog suda BiH. Vukoja je izabran uz podršku svih članova komisije izuzev Eldara Čomora iz SDA koji je bio protiv. Podršku Vukoji su dali i predstavnici Naše stranke i SDP-a iako su ranije tvrdili da će glasati da se cijela lista uputi na Predstavnički dom Parlamenta FBiH. Njegov prijedlog koji je upućen na protokol objavljujemo u cjelosti:

“1. Uvrštavanjem ove tačke na dnevni red direktno kršimo Ustav BiH, tačnije član VI 1. a), po kojem se Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji od devet članova, a četiri člana bira Zastupnički dom Federacije. Dakle, mi možemo samo da biramo, a nipošto da imenujemo clana Ustavnog suda BiH, odnosno da samo de facto potvrdujemo odabir Komisije za izbor i imenovanja. Da to tako treba, ustavotvorac bi u Ustav ugradio posve drugaciju formulaciju tipa da “Komisija bira člana Ustavnog suda, a Zastupnicki dom taj odabir potvrduje”, ali to tako u Ustavu ne piše. Jednostavno, Ustav to nije tako utvrdio. Uvrštavanjem ove tačke, koja podrazumijeva prijedlog od samo jednog kandidata, direktno se eliminira biranje kao pravnu kvalifikaciju.

Biranje, dakle izbor, u tehničkom smislu predstavlja različite formalizirane postupke i sredstva postavljanja pojedinaca na javne polozaje (nasljedno pravo, postupak ex officio, aklamacija, imenovanje, odlucivanje kockom). U sadrzajnom smislu, to predstavlja proces stvaranja pravne, strucne ili politicke volje, koji se temelji na mogucnosti biraca da se odluce za jednu od vise ponudenih opcija i njihovih nosilaca, te na slobodi izbora medu tim opcijama.

Nekompetitivni izbori, čemu ovdje svjedočimo, ne jamče ni mogućnost ni slobodu biranja među razlicitim opcijama. Isti se zato, u izbomoj teoriji, i nazivaju »glasanjem bez izbora«. Premda se mogu pravno temeljiti na demokratskom biračkome pravu i formalnoj strukturi i organizaciji glasanja, oni isključuju slobodno izbomo natjecanje za ovu vrlo važnu funkciju. Ovakvo potvrđivanje samo jednog kandidata funkcionalno je podređeno učvršćenju totalitamog političkog poretka, kao i stvaranju alibija pred međunarodnom zajednicom.

Ovakav prijedlog suprotan je i samoj Odluci o postupku izbora sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koje bira Zastupnički dorn Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (“SL novine FBiH”, br. 6. od 26. januara 2005.godine). Naime , clanom 2. propisano je da kompletnu proceduru izbora sprovodi Komisija za izbor i imenovanje Zastupnickog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, i to putem javnog konkursa. Konacni prijedlozi bit ce ponudeni Zastupnickom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na usvajanje. Dakle, Odluka, koju je komisija prioritetno primjenjivala i na temelju koje je direktno postupala, propisuje konacne prijedloge, a ne konacni prijedlog.

2. Zbog evidentne pravne anarhije, u periodu kraćem od godinu dana federalni zastupnici iz opozicije bili su primorani Ustavnom sudu Federacije BiH podnijeti četiri “apelacije” (odnosno zahtjeva opozicionih zastupnika za rješavanje spora sa rukovodstvom Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH). U najmanju ruku, bilo bi pravno pa cak i politicki korektno, sacekati odluku Ustavnog suda po ovim apelacijama, kako izbor ustavnog sudije ne bi trajno nosio mrlju pogazene demokratije.

3. U svojstvu predsjedavajućeg Predsjednistva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić je 15. marta 2024. godine uputio zahtjev za mišljenje Venecijanskoj komisiji u vezi s načinom izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Povod za trazenje takvog misljenja ogleda se u cinjenici da
2

odredbe Ustava Bosne i Hercegovine, kojimaje ureden nacin izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, nisu dovoljno precizne i otvaraju mogucnost da se nekompetentne osobe bez ikakvog pravosudnog iskustva imenuju u najvisu sudsku instituciju u Bosni i Hercegovini.

Osim toga, stvara se pogresna praksa da se u Ustavni sud Bosne i Hercegovine imenuju sudije u okviru etnickih kvota iako to nije propisano Ustavom. Vidljivo je da se u oba slucaja znacajno podriva kvalitet samog Ustavnog suda Bosne i Hercegovine te daje nuzno da se sadasnji sistem imenovanja sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine uskladi sa evropskom praksom.

I zbog toga, bilo bi i pravno i politicki korektno, pa cak i neophodno, suzdrzati se od bilo kakvih imenovanja u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, sve dok Venecijanska komisija kao najznacajniji pravni autoritet u Evropi ne dostavi svoje misljenje, sto je planirano u junu 2024. godine, nakon odrzavanja plenamog zasjedanja Venecijanske komisije. Ovo ima poseban znacaj, jer neuvazavanje misljenja Venecijanske komisije i neprihvatanje evropskih standarda, moze ugroziti evropski put Bosne i Hercegovine.

4. U parlamentamu proceduru PS BiH, upucen je amandman na Ustav BiH kojim bi se ubuduce otklonile sve do sada evidentirane nepravilnosti pri izboru sudija Ustavnog suda BiH.
Nepojmljivo je da se clanovi sudije ili oni koji to nisu, ne biraju na osnovu njihove kompetencije, iskustva, razumijevanja sudskog zivota (judicial life), sposobnosti za raspravu, politicke i kulture nezavisnosti.
Pored toga, clanom 96. (Nespojivost funkcije), Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (“Sluzbeni glasnik BiH, br. 94/14 i 47/23) propisano je da je funkcija sudije nespojiva s clanstvom u politickoj stranci ili politickoj organizacij i u Bosni i Hercegovini.

Usvajanjem amandmana omogucilo bi se da prevashodno struka, dakle Visoko sudsko i tuzilacko vijece Bosne i Hercegovine, predlaze imenovanje sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, odnosno da daje prijedloge nadleznim organima u vezi sa izborom i imenovanjem sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Naime, kako je dosadasnja praksa potvrdila jedan broj do sada istaknutih kandidata obavljali su stranacke ili politicke funkcije.
Ovim amandmanom izbjegla bi se apsurdna situacija da sudije Ustavnog suda Bosne i Hercegovine predlaze parlamentama komisija koju cine politicki imenovana lica, koje po svojim kvalifikacijama i obrazovanju cesto nisu u mogucnosti adekvatno i strucno procijeniti kvalifikacije kandidata kao istaknutih pravnika.

Članove sudije trebaju birati njihovi kolege strucnjaci, bez ikakva mijesanja politickih tijela ili sudijske hijerarhije, postupcima koji garantuju najsiru zastupljenost sudstva; ako se za odabir, sudija primjenjuju direktni izbori, VSTV treba odrediti pravila cijije cilj na najmanju rnogucu rnjeru svesti svaku opasnost od narusavanja povjerenja javnosti u pravni poredak.
Opet bi, pravno i politicki, bilo korektno sacekati ishod i sudbinu kako pokrenutih apelacija (odnosno zahtjeva opozicionih zastupnika za rjesavanje spora sa rukovodstvorn Zastupnickog dorna Parlarnenta Federacije BiH), tako i zahtjeva za rnisljenjern i arnandrnana, kako bi, kao najvise zakonodavno tijelo u F BiH donijeli odluku od koje se javnost ne bi zgrazavala, kao sto je to sada evidentno slucaj.

Naglašavarno da je neophodno sačekati okoncanje procedure usvajanja gore pomenutog amandrnana na Ustav BiH irnajuci u vidu dace ovaj saziv ZD PFBiH tokorn svog rnandata vrsiti izbor i irnenovanje svih cetvero sudija iz FBiH u Ustavni sud BiH”, naveo je Ibrović.

Jedina je to šansa da Vukoja ne bude izabran za sudiju Ustavnog suda BiH, ili da ne dobije dovoljan broj glasova, jer je Ustavni sud FBiH odgodio donošenje odluke o ustavnosti 8. redovne sjednice Predstavničkog doma FBiH na kojoj su izabrana radna tijela među kojima je i Komisija za izbor i imenovanja, javio je portal Istraga.

Upravo su na ovoj sjednici stvoreni preduslovi za imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH. Ustavni sud FBiH će se 8. sjednicom baviti sredinom juna. Imenovanje Vukoje zakazano je za sutra.

Povezano

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Back to top button