Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se obratio zasjedanju Parlamentarne Skupštine NATO-a na kojoj se raspravlja i o tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. U svom obraćanju se dotakao važnosti uloge SAD-a u postizanju mira u Bosni i Hercegovini, ali i regionu. Milatović je kazao da je ta uloga dovela do kraja “građanskog rata u Bosni i Hercegovini” na taj način negirajući agresiju i svoje države, koja je tada bila u sklopu SR Jugoslavije, na BiH što je potvrđeno nizom presuda u Haagu.
“Za regiju iz koje dolazim, ovaj grad na američkom Srednjem zapadu nosi duboko simbolično značenje. Upravo je ovdje prije tri decenije, odlučnim angažmanom međunarodne zajednice, a posebno Sjedinjenih Američkih Država, okončan razorni ‘građanski’ rat u Bosni. Rat koji je odnio bezbroj života, ugrozio budućnost generacija i ostavio za sobom razaranje toliko teško da čak i danas, na mnogim mjestima, ostaje neizliječeno. Dakle, koje smo lekcije naučili iz tog tragičnog poglavlja naše kolektivne historije? Iznad svega, shvatili smo da se diplomatija ne smije tretirati kao krajnja opcija, kojoj se treba pribjegavati tek nakon što se otkrije besmislenost oružanog sukoba”, rekao je Milatović.
Brammertz: U BiH je bio međunarodni oružani sukob
Podsjećamo, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove Serge Brammertz u Pressingu na N1 potvrdio je kako je u Bosni i Hercegovini međunarodni oružani sukob.
“Jasno je iz presuda Tribunala Prliću i drugima da je Vlada iz Zagreba učestvovala u zločinima u Bosni i Hercegovini, a u predmetu Stanišić i Simatović bilo je sasvim jasno da postoji povezanost sa vodstvom u Beogradu. Tako da niko ne može reći da ono što se desilo u Bosni i Hercegovini je unutrašnji oružani sukob, to je međunarodni oružani sukob gdje su susjedne zemlje imale svoju agendu”, kazao je Brammertz za N1.
Lider Crne Gore je govorio i o tome da je politička volja spriječila da rat u Bosni i Hercegovini bude završen još 1992. umjesto 1995. s potpisivanjem Daytona.
“Umjesto toga, diplomatija mora biti najvažniji instrument za rješavanje sporova, posebno i posebno kada se razlike čine nepobjedivim. A ako je mir u Bosni bio dostižan 1995. godine, čvrsto sam uvjeren da je bio dostižan i 1992. godine. Da su oni kojima je u to vrijeme povjereno političko vodstvo pokazali veću mudrost, predviđanje i pravi osjećaj odgovornosti. Međutim, danas me ohrabruje uvjerenje da sadašnje političko vodstvo širom Balkana, vođeno bolnim lekcijama iz prošlosti, pristupa otvorenim pitanjima sa povećanom demokratskom zrelošću. I nepokolebljivom posvećenošću mirnom rješenju”, rekao je Milatović.
I upravo zbog toga moramo, dodaje on, u ovakvim prilikama, ponovo potvrditi trajni značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma, ne samo kao kamena temeljca mira u Bosni, već i kao odlučujućeg trenutka za širu stabilnost našeg regiona.
“I s tim poštovanjem, želim da se zahvalim, posebno kongresmenu Turneru, što nas je danas sve ovdje pozvao u Dayton”, zaključio je Milatović.