Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, obratio se u Mostaru na svečanosti povodom obilježavanja 30. godišnjice parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, naglasivši da taj dokument i danas predstavlja temelj političkog i institucionalnog uređenja Bosne i Hercegovine. Istovremeno, istakao je da Dayton ostaje izvor brojnih dilema i izazova u funkcioniranju države. U svom obraćanju podsjetio je da je najveća vrijednost sporazuma činjenica da je zaustavio rat i omogućio mir, što je, kako je rekao, u tom trenutku bilo istorijski važno za cijelu zemlju.
Čović je ukazao da se, tri decenije nakon parafiranja, jasno vidi kako je proces implementacije bio spor i složen, često opterećen nerazumijevanjem unutrašnjih političkih prilika od strane međunarodne zajednice. „Danas je trideset godina od jednog parafa usmjerenog cilju da nakon rata pokušamo nastaviti živjeti u miru. Upravo je to njegova najveća vrijednost“, podsjetio je, dodajući da je postdejtonski period obilježilo nastojanje da se tri političko-nacionalne cjeline uključe u zajednički sistem koji funkcioniše.
Posebno se osvrnuo na ulogu OHR-a, naglasivši da je ta institucija imala dominantan utjecaj u poslijeratnom razdoblju, donoseći više od 900 odluka koje su oblikovale politički pejzaž i institucije BiH. Prema Čovićevim riječima, OHR je često donosio odluke bez dovoljno uvida u unutrašnje odnose i historijski kontekst tri konstitutivna naroda. „Mnogo je bilo ljudi izvana koji nisu razumjeli povijest BiH i tri konstitutivna naroda“, kazao je.
Govoreći o razvoju države nakon Daytona, istakao je da originalni mirovni sporazum nije predvidio kasnije faze institucionalne transformacije. Dok je prva faza – uspostavljanje mira – bila uspješno završena, druga i treća faza, koje bi podrazumijevale ustavne promjene i sveobuhvatnu modernizaciju sistema, nikada nisu zaživjele u praksi. Naglasio je da je Bosna i Hercegovina odavno trebala ući u proces reformi zasnovanih na principu konstitutivnosti, jednakopravnosti i dogovoru između tri naroda.
Na svečanosti je predstavljen i Zbornik radova, za koji je Čović rekao da donosi viziju daljeg ustavnog razvoja zemlje. Izrazio je uvjerenje da će u budućoj strukturi BiH „bogatstvo BiH biti ugrađeno tri različita entiteta“, čime je još jednom istakao da zagovara model tri federalne jedinice kao dugoročno i, po njegovom mišljenju, najrealnije rješenje. Smatra da bi takav pristup doprinio stabilnijem i funkcionalnijem sistemu u zemlji.
U nastavku govora ponovio je stav da je OHR trebalo zatvoriti mnogo ranije. Iako je zahvalio na ulozi međunarodne zajednice u poslijeratnom periodu, ocijenio je da su mnoge nametnute odluke bile pogrešne i da su usporile politički razvoj, kako hrvatskog naroda, tako i države u cjelini. Zaključio je riječima da bi, bez OHR-a, domaći političari morali preuzeti punu odgovornost za procese u zemlji, čime bi nestala „alibi politika“.
Podsjećamo da je Čović u nedavnim javnim nastupima potvrdio kako njegov politički tim aktivno lobira kod administracije Donalda Trumpa. Također, u posljednjim istupima sve otvorenije promovira koncept transformacije BiH u tri federalne jedinice, što predstavlja jedno od najdiskutabilnijih pitanja u aktuelnom političkom prostoru Bosne i Hercegovine.
data-nosnippet>