Presuda iz Strasbourga: Odredbe o izboru rukovodstva Federacije BiH proglašene diskriminatornim
Odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje regulišu izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH predstavljaju oblik diskriminacije. Suština je to odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, donesene u predmetu Zlatan Begić protiv Bosne i Hercegovine.
Sud je utvrdio da je način izbora rukovodstva Federacije BiH u suprotnosti s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, jer diskriminiše građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Time je potvrđeno da postojeće ustavne odredbe krše osnovna prava zagarantovana Konvencijom.
Odluka se odnosi na ustavne izmjene koje je u izbornoj noći 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt. Upravo zahvaljujući tim izmjenama, prema ocjenama kritičara, HDZ BiH je stekao odlučujući politički utjecaj i faktičku kontrolu nad institucijama Federacije BiH.
Kako je definisan izbor rukovodstva FBiH
Prema važećim odredbama Ustava Federacije BiH, Federacija ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika, koji moraju dolaziti iz reda konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Srba ili Hrvata.
„Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije“, glasi odredba koju je 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Evropski sud za ljudska prava je ocijenio da ovakav model izbora sistemski isključuje pripadnike „ostalih“, odnosno građane koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri konstitutivna naroda, čime se krši princip jednakosti i zabrane diskriminacije.
Obaveza usklađivanja s Evropskom konvencijom
U presudi u predmetu Zlatan Begić protiv BiH, Sud je jasno naveo da su osporene odredbe diskriminatorne i da nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Time je potvrđeno da aktuelni način izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH mora biti izmijenjen.
Presuda znači da sve odredbe koje proizlaze iz Schmidtovih ustavnih intervencija, a koje proizvode diskriminatorne efekte, moraju biti usklađene s Konvencijom, što podrazumijeva izmjene ustavnog okvira Federacije BiH.
Ova odluka još jednom potvrđuje kontinuitet problema diskriminacije u ustavno-pravnom poretku Bosne i Hercegovine i dodatno pojačava pritisak na domaće vlasti da provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, koje godinama ostaju neimplementirane.