Domino-učinak na cijeli svijet
U ranim satima subote, Iran je ispalio desetine projektila na Izrael kao odgovor na najveći izraelski zračni napad na Iran do sada, usmjeren protiv vojnih komandanata i nuklearnih postrojenja. Sirene za zračnu opasnost oglasile su se u Tel Avivu i Jerusalemu, a izraelski protivraketni sistemi presreli su dio projektila. Neki su pogodili stambene zgrade, te ima mrtvih i povrijeđenih.
Napetosti između dviju država tako su ušle u novu, opasnu fazu, a posljedice se osjećaju i van granica regije. Bliski istok, kao najvažnija svjetska regija za proizvodnju nafte i ključno čvorište pomorske trgovine, posebno je osjetljiv na ovakve vojne eskalacije. Nafta iz Perzijskog zaliva transportuje se morskim rutama koje prolaze kroz zone visokog rizika – poput Hormuškog moreuza i Crvenog mora – i svaki sukob koji prijeti tim rutama izaziva paniku na tržištima, piše Dnevno.hr.
Izbijanje sukoba u toj regiji redovno izaziva rast cijena nafte jer investitori strahuju od mogućih blokada i napada na te pomorske rute. Posljedično, rastu i premije za pomorsko osiguranje, a taj trošak se na kraju prenosi na potrošače. Zbog straha od mogućih blokada i napada na pomorske pravce, cijena sirove nafte Brent porasla je za čak 8%, dosegnuvši 75 dolara (64,90 eura) po barelu.
🚨🇮🇷 BREAKING: Iran’s armed forces have declared that no ship is allowed to cross the Strait of Hormuz until further notice one of the most critical maritime chokepoints on Earth.
🌍 This move poses a serious threat to global oil and gas supply chains, as over 20% of the world’s… pic.twitter.com/WZBQHvfcU8
— Breaking News (@PlanetReportHQ) June 13, 2025
Domino-efekat
To ima domino-efekat na cijelu ekonomiju jer se nafta koristi u proizvodnji mnogih proizvoda i usluga, bilo da je riječ o plastičnim igračkama ili avionskom prevozu. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), inflacija u razvijenim zemljama poraste za otprilike 0,4 postotna boda na svakih 10% rasta cijene nafte. Neki stručnjaci i dalje su optimistični po pitanju uticaja na trgovinu, no regija se već suočava s nizom izazova.
Huti pobunjenici, koje podržava Iran, napadaju brodove koji prolaze Crvenim morem prema Sueckom kanalu, glavnoj svjetskoj ruti za kontejnerski promet. „To je prisililo mnoge brodove da plove zaobilazno oko Afrike na relacijama između Azije i Evrope, što dodaje od jednog do dva sedmice putovanja i oko milion dolara dodatnih troškova po plovidbi“, kaže za Sky News Sarah Schiffling, stručnjakinja sa Ekonomskog fakulteta Hanken.
Gdje se nalazi Hormuški moreuz?
Dulje vrijeme putovanja takođe znači manju dostupnost brodova, jer su duže vezani za jednu rutu, što stvara lančane posljedice za globalne transportne mreže i lance snabdijevanja. Iran je više puta prijetio i blokadom Hormuškog moreuza, koji povezuje Perzijski zaliv i Arapsko more. Taj morski prolaz povezuje Perzijski zaliv s Indijskim okeanom, s Iranom na sjeveru te Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Omanom na jugu. Dug je skoro 160 kilometara, a na najužem dijelu širok samo 34 kilometra – pri čemu su plovni pravci u svakom smjeru široki svega 3 kilometra. Plitka dubina čini brodove ranjivima na mine, a blizina obale – posebno iranske – izlaže ih napadima obalskim raketama, presretanjima patrolnim brodovima ili helikopterima.
Moreuz je ključan za svjetsku trgovinu naftom. Prema podacima Bloomberga, 2024. godine kroz njega je dnevno prolazilo skoro 16,5 miliona barela sirove nafte i kondenzata iz Saudijske Arabije, Iraka, Kuvajta, UAE-a i Irana. Takođe je važan za transport ukapljenog prirodnog gasa (LNG), pri čemu je više od petine svjetske opskrbe – uglavnom iz Katara – prošlo tim putem.
Sredstvo pritiska
Iran već decenijama koristi ometanje brodova u Zalivu kao sredstvo pritiska – bilo kao odgovor na sankcije ili kao polugu u diplomatskim sporovima. U aprilu 2024., nekoliko sati prije nego što je napao Izrael dronovima i projektilima, Iranska revolucionarna garda zaplijenila je kontejnerski brod povezan s Izraelom u blizini Hormuškog moreuza. Posadu je oslobodila mjesec dana kasnije, a Teheran je tvrdio da je brod prekršio pomorska pravila, iako su analitičari smatrali da je ključna bila povezanost s Izraelom.
U aprilu 2023. Iran je zaplijenio tanker koji je plovio prema SAD-u, tvrdeći da je udario drugi brod, no potez se smatrao osvetom za zapljenu broda s iranskom naftom od strane SAD-a kod Malezije. U maju 2022. Iran je zaplijenio dva grčka tankera i držao ih šest mjeseci, navodno kao odgovor na zapljenu iranske nafte od strane Grčke i SAD-a. Teret je kasnije vraćen, a grčki brodovi pušteni. Isto tako i tanker s iranskom naftom zaplijenjen u januaru, za koji Teheran tvrdi da ga je zadržao „kao odgovor na krađu nafte od strane SAD-a“.
Je li Iran ikada zatvorio Hormuški moreuz?
Do sada – nije. Tokom iransko-iračkog rata (1980–1988), iračke snage napale su izvoznu naftnu luku na ostrvu Kharg, sjeverozapadno od moreuza, nadajući se da će isprovocirati Iran i time uvući SAD u sukob. U periodu poznatom kao „rat tankera“, obje strane napale su ukupno 451 brod, što je značajno povećalo cijene osiguranja i potaklo rast cijena nafte. Kada su 2011. uvedene sankcije Iranu, Teheran je zaprijetio zatvaranjem moreuza – ali je na kraju odustao.
Bi li Iran zaista zatvorio moreuz? Trgovci naftom sumnjaju da bi Iran ikada u potpunosti zatvorio moreuz jer bi tako blokirao i vlastiti izvoz. Osim toga, iranska mornarica ne može se mjeriti s američkom Petom flotom i drugim snagama prisutnim u regiji. Komodor Alireza Tangsiri, komandant mornaričkih snaga Revolucionarne garde, rekao je neposredno prije zapljene MSC Ariesa da Iran ima mogućnost ometanja prometa kroz moreuz, ali da to namjerno ne čini.
Može li se Hormuški moreuz zaštititi?
Tokom rata tankera, američka mornarica pratila je brodove kroz Zaliv. Godine 2019. poslala je u regiju nosač aviona i bombardere B-52. Te godine, SAD je pokrenuo operaciju Sentinel kao odgovor na iranska ometanja pomorskog prometa. U operaciju, sada poznatu kao Međunarodna pomorska sigurnosna struktura (IMSC), uključilo se desetak država, uključujući UK, Saudijsku Arabiju, UAE i Bahrein.
Od kraja 2023. fokus zaštite pomorskog prometa prebačen je sa Hormuškog moreuza na južni dio Crvenog mora i moreuz Bab el-Mandeb koji ga povezuje s Adenskim zalivom i Indijskim okeanom. Napadi Huta koje podržava Iran na brodove koji ulaze ili izlaze iz Crvenog mora postali su veća prijetnja od samog Hormuškog moreuza. Američke snage sada štite promet u toj regiji.
Ko najviše ovisi o Hormuškom moreuzu?
Saudijska Arabija izvozi najviše nafte kroz Hormuški moreuz, no može dijelom preusmjeriti isporuke prema Evropi putem naftovoda dugog 1200 kilometara do luke na Crvenom moru, čime izbjegava i Hormuški moreuz i južni Crveni more. UAE može izvoziti oko 1,5 miliona barela dnevno bez oslanjanja na moreuz, koristeći naftovod od svojih polja do luke Fujairah, južno od Hormuza.
S obzirom na to da je Irak zatvorio svoj naftovod prema Mediteranu, sav izvoz trenutno ide morskim putem iz luke Basra – kroz Hormuški moreuz – što ga čini iznimno ovisnim o njegovoj prohodnosti. Kuvajt, Katar i Bahrein nemaju alternativu – sav izvoz ide kroz moreuz. Većina nafte iz Hormuškog moreuza završava u Aziji. I Iran također ovisi o tom prolazu za vlastiti izvoz. Ima izvoznu luku u Jasku, na istočnom kraju moreuza, službeno otvorenu u julu 2021. To omogućava Teheranu da manji dio nafte izvozi bez prolaska kroz sam moreuz, a spremnici su se postepeno punili naftom krajem prošle godine.
