Predsjednik Donald Trump otvoreno je poručio da mu je sljedeći veliki vanjskopolitički cilj Kuba – ali tek nakon što okonča rat s Iran, čime dodatno podiže tenzije u dvije ključne svjetske krize.
„Mislim da ćemo vrlo brzo ili postići dogovor ili uraditi šta god bude potrebno. Razgovaramo s Kubom, ali prvo ćemo riješiti Iran“, rekao je Trump novinarima u predsjedničkom avionu.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada Washington sve snažnije pritiska Havana. SAD su gotovo potpuno blokirale isporuke goriva, što je dodatno produbilo energetsku krizu na ostrvu i dovelo do višesatnih nestanaka struje širom zemlje.
Situacija je eskalirala do te mjere da su izbili i protesti – demonstranti su u pojedinim gradovima napadali objekte Komunističke partije, dok su vlasti hapsile učesnike nereda.
Istovremeno, Trump sve otvorenije govori o mogućnosti radikalnih poteza. Kuba je, kako tvrdi, „veoma oslabljena država“, a u jednom od posljednjih obraćanja nagovijestio je da bi SAD mogle čak i da „preuzmu“ ostrvo. „Mislim da Kuba vidi kraj“, rekao je Trump, dodajući da može da uradi „šta god želi“ s tom zemljom.
Ovakva retorika dolazi nakon američke operacije u kojoj je početkom godine uhvaćen venecuelanski predsjednik Nicolás Maduro – potez koji je praktično presjekao ključni izvor goriva za Kubu i gurnuo je u najtežu ekonomsku krizu od raspada Sovjetski Savez.
Ipak, paralelno s pritiskom, vode se i pregovori. Kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel potvrdio je da su u toku razgovori s američkim zvaničnicima o „mogućim rješenjima bilateralnih problema“, ali insistira da se pregovori vode između ravnopravnih strana.
U Washingtonu, međutim, sve su glasnije spekulacije da bi trenutna kriza mogla biti uvod u promjenu režima na ostrvu udaljenom svega 150 kilometara od Florida. Bliski Trumpovi saveznici već govore o „historijskoj prilici“, dok dio kubansko-američke zajednice poziva na dodatni pritisak kako bi se vlast u Havani urušila.
Za sada, Trump jasno postavlja prioritete: Iran prvo, Kuba sljedeća. Ali kombinacija ekonomskog gušenja, političkog pritiska i sve agresivnije retorike sugeriše da bi se kriza na Karibima mogla pretvoriti u novu veliku geopolitičku tačku sukoba.