Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev 32 poslanika Narodne skupštine Republike Srpske za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koje je 2023. godine nametnuo Kristijan Šmit. Sud je zaključio da su osporene odredbe u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Ustavni sud BiH odbio je apelaciju 32 poslanika u NSRS, a vezano za ocjenu ustavnosti izmjena Krivičnog zakona BiH koji je nametnuo bivši visoki predstavnik Kristijan Šmit.
Podsjećamo, riječ je o izmjeni koja se tiče nepoštivanja odluka visokog predstavnika, a prema kojoj je osuđen predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.
– U ovom predmetu trideset dva poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijela su Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10, 47/14, 22/15, 40/15, 35/18, 46/21, 31/23 i 47/23) i člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“ broj 47/23). Spornim Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH dodat je osporeni član 203a. Krivičnog zakona BiH koji inkriminira ponašanje u kojem „službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem organu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke“.
Sporni Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH nametnuo je visoki predstavnik Odlukom broj 13/23 od 1. jula 2023. godine. Ustavni sud je utvrdio da su član 203a. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine i član 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine u skladu sa članom I/2. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 7. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer su osporene odredbe dostupne, određene i predvidljive, a propisana krivičnopravna zaštita usmjerena je na legitimne pravne vrijednosti povezane s očuvanjem vladavine prava i funkcioniranjem pravnog poretka Bosne i Hercegovine. Sve odluke usvojene na plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – naveo je Ustavni sud BiH u svom pojašnjenju.
data-nosnippet>