Pred političkim liderima je težak zadatak postizanja dogovora prije godišnjih odmora i predizborne kampanje.
Početkom jula u Mostaru bi se trebali sastati čelnici vladajućih stranaka kako bi pokušali deblokirati rad državne vlasti i postići dogovor oko državnog budžeta. Na dnevnom redu će se naći i zakoni koji su prioriteti Europske komisije u okviru proširenja EU.
Nakon burnog političkog razdoblja u BiH, sastanak 2. jula predstavlja priliku za smirivanje tenzija i rješavanje dugotrajnih pitanja. Ključno je usvajanje budžeta za 2024. godinu, ističe beogradski analitičar Milan Sitarski, inače blizak Čovićevom HDZ-u.
“Nadam se da ulazimo u mirniju fazu političkog života gdje će vladati racionalnost. Budžet za ovu godinu mora biti usvojen jer trenutna situacija nije prihvatljiva”, rekao je Sitarski.
-Rješavanje proračunskih pitanja je od vitalne važnosti, a najveći izazov je raspodjela 750 do 800 milijuna maraka koji su zamrznuti zbog nejasnih koeficijenata raspodjele, naglašava u izjavi za RTV HB novinar Zoran Krešić, medijska perjanica Čovićevog HDZ-a.
“Bez dogovora o raspodjeli tih sredstava, predstavnici Republike Srpske neće podržati proračun, a bez proračuna nema ni sredstava iz Plana rasta Europske komisije”, dodao je Krešić.
-Dogovor oko tzv. europskih zakona je teško očekivati, posebno ako se u proces uključe strana veleposlanstva ili OHR. Postoje naznake da bi visoki predstavnik Christian Schmidt mogao nametnuti financiranje Ustavnog suda i VSTV-a, što bi moglo srušiti postignuti dogovor, navodi se u prilogu stranačke RTV HB.
S približavanjem lokalnih izbora, političke teme s viših razina ponovno će dominirati. Niko nije spreman popustiti po pitanju Izbornog zakona, Zakona o Ustavnom sudu i Zakona o sudovima, navodi se.
“Početkom oktobra svi će se htjeti kvalitetno pozicionirati u svom biračkom tijelu”, zaključuje Sitarski.
Pred političkim liderima je težak zadatak postizanja dogovora prije godišnjih odmora i predizborne kampanje.
OD FUP-a DO IZBORNOG ZAKONA BiH
Podsjetimo, želja Dragana Čovića da dobiju čelnu poziciju FUP-a poznata je godinama. Zakon o unutrašnjim poslovima FBiH precizira da ministar i direktor ne mogu biti iz reda istog konstitutivnog naroda. Raniji pokušaji da se za direktora FUP-a imenuje Zoran Galić ili Svevlad Hoffmann nisu uspjeli.
Zbog nepostojanja Nezavisnog odbora, FUP je bez parlamentarnog nadzora, što postavlja brojna pitanja o transparentnosti i zakonitosti rada ove važne policijske agencije. Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima FBiH, Nezavisni odbor raspisuje i provodi javni konkurs za imenovanje direktora policije, vrši selekciju i predlaže listu kandidata Vladi Federacije, prati rad direktora policije, predlaže razrješenje direktora, vodi disciplinske postupke i izriče sankcije.
Do izbora direktora FUP-a još je dug put, a koliko će stranke Trojke poslušati želje Dragana Čovića pokazat će se na narednom izboru v.d. direktora FUP-a.
“Slobodna Bosna” izvijestila je i o dogovoru Dragana Čovića i lidera Trojke oko Izbornog zakona u BiH, koji bi trebao biti obznanjen nakon lokalnih izbora u oktobru.