-Meni je poznato da od 12 prijavljenih kandidata su se prijavile i osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici hrvatskog naroda, a koje ispunjavaju ove uvjete i doista je simptomatično da se na listi ne nalazi nijedna ta osoba”, navodi Bunoza.
Bosna i Hercegovina je u svojoj povijesti do sada imala dva suca u Europskom sudu za ljudska prava, jedna sutkinja se izjašnjavala kao pripadnica srpskog naroda, a drugi sudac kao pripadnik bošnjačkog naroda. Međutim, Predsjedništvo BiH ovaj put nije htjelo ni predložiti listu na kojoj bi bi bio barem jedan hrvatski kandidat sa svim stručnim potrebnim referencama, navodi se u prilogu RTVHB, medijskog glasila Čovićevog HDZ-a.
Prema neslužbenim informacijama predloženi su Mahir Muharemović iz reda bošnjačkog naroda, Predrag Rosavljević iz reda srpskog naroda i Svjetlana Milišić-Veličkovski, koja se izjašnjava kao Ostali.
“U posljednjih 20 ili 22 godine, mi smo imali dva suca ispred Bosne i Hercegovine. Profesorica Ljiljana Mijović i gospodin Faris Vehabović. Stoga je doista nejasno da se barem na listi kandidata, a s ciljem poštivanja svih različitosti Bosne i Hercegovine nije mogla naći barem jedna osoba koja se izjašnjava kao pripadnik hrvatskog naroda”, kazao je za RTV HB ministar pravde BiH Davor Bunoza.
“Znakovito je da u takvom dugom razdoblju baš nijedan nije bio izabran, ali ovo sad prelazi sve zamislive oblike moguće diskriminacije, kada nemamo niti jednog Hrvata ni na listi kandidata. To je izravna posljedica toga da Hrvati već četiri mandata, doduše s jednim mandatom diskontinuiteta, nemaju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH”, mišljenja je Milan Sitarski, beogradski analitičar blizak Čovićevom HDZ-u.
“Mogu samo istaknuti da su kriteriji da bi netko postao sudac Europskog suda za ljudska prava vrlo jasni. To mora biti osoba koja poznaje praksu Europskog suda za ljudska prava, pravnik visokog ugleda i također da se radi o osobi koja poznaje engleski i francuski jezik. Meni je poznato da od 12 prijavljenih kandidata su se prijavile i osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici hrvatskog naroda, a koje ispunjavaju ove uvjete i doista je simptomatično da se na listi ne nalazi nijedna ta osoba”, navodi Bunoza.
“Oni pokušavaju nemoguće, a nikada to neće uspjeti, ali problem je što nama vrijeme prolazi u tim njihovim pokušajima ostvarenja nemogućeg i destruktivnog. Oni ustrajavaju na tim namjerama, a vidimo da sada Hrvatima ne daju ni teorijsku priliku da budu zastupljeni u Europskom sudu za ljudska prava. Ali to se mora sustavno rješavati na razini Izbornog zakona. I to je odgovor svima onima koji tvrde da nije bitno imaju li Hrvati ili ne svoga člana Predsjedništva. Ne bojim se da će im slučajno uspjeti ti pokušaji, kao što nisu ni do sada uspjeli u samom Europskom sudu za ljudska prava. Ali nije prihvatljivo i nije normalno jedan od tri konstitutivna naroda bude s te pozicije ‘a priori’ isključen”, zaključio je Sitarski.