data-nosnippet>
Njemački vojnik Marcel Bohnert, koji je kao pripadnik EUFOR-a obavljao redovne misije u Bosni i Hercegovini, izazvao je veliki broj negativnih reakcija nakon što je na društvenoj mreži TikTok objavio video snimke svojih obilazaka zemlje.
Na snimkama, vojnik prikazuje mjesta na kojima su počinjeni neki od najtežih zločina tokom ratnih sukoba, uključujući Vlasenicu, u kojoj je ubijeno ali i otjerano na hiljade Bošnjaka piše Crna-Hronika.
Iako je video prvobitno izazvao interes zbog dokumentiranja važnih lokacija, pažnja je brzo preusmjerena na pozadinsku muziku koju je vojnik odabrao. Naime, za zvučnu podlogu koristi staru nacionalnu srpsku pjesmu, koja datira iz 19. stoljeća, a mnogi korisnici društvenih mreža smatraju da je ovo čin provokacije. Posebno je šokantno to što je pjesma korištena u video snimci koja prikazuje Vlasenicu, gdje je tokom rata počinjen masakr nad Bošnjacima. Za mnoge, povezivanje ove pjesme sa takvim stratištima smatra se duboko uvredljivim i nepoštovanjem žrtava.
Riječ je o srpskoj narodnoj pjesmi „Rasti, rasti, moj zeleni bore“ je zapisana u 19.vijeku u selu Nerodimlju gdje su stolovali Nemanjići. A odnosi se na dva stara stabla bora-munike jedan rukosad kralja Milutina a drugi cara Dušana. Ovom mjesmom se veličaju srpskog kralja Milutina i car Dušan.
Reakcije na TikToku i drugim društvenim mrežama nisu izostale – korisnici su izrazili ogorčenje i pozvali nadležne vlasti da se pozabave ovim incidentom, smatrajući ga neosjetljivim i uvredljivim. Kritičari ističu da ovakve objave mogu izazvati nove tenzije u već osjetljivim odnosima među narodima na Balkanu.
Iako vojnik nije javno komentirao ovu odluku, jasno je da je snimak izazvao val ljutnje, a pitanje prepoznavanja granica u korištenju historijskog konteksta i kulture u postovima na društvenim mrežama sada postavlja nova pitanja o odgovornosti vojnih službenika u međunarodnim misijama. Marcel Bohnert je bio raspoređen i kao dio operativnih snaga kao vođa grupe na Kosovu (1999./2000.). Poznavalac je histrorije na ovim prostorima što isključuje slučajnost pri odabiru navedene pjesme
Podsjećamo u gradu Vlasenici i svim pripadajućim naseljima ove općine, kao i u sigurnoj zoni UN-a Srebrenica u kojoj su preživjeli Bošnjaci Vlasenice potražili spas, srpske snage su ubile oko 2.600 Bošnjaka. Od tog broja u sigurnoj zoni UN-a Srebrenica ubijeno je oko 1100 Bošnjaka.
Od ukupnog broja Bošnjaka Vlasenice (18.727) srpske snage su prisilno protjerale oko 16.000 Bošnjaka, uništeno je svih 25 vjerskih objekata Bošnjaka koji su predstavljali glavni simbol vjerske i kulturne pripadnosti ove nacionalne grupe.
Oko 700 žena iz Vlasenice izloženo je najtežim oblicima torture, a veliki broj njih je silovan.
Kroz logor Sušica prošlo je preko 8.000 Bošnjaka, od ukupno 14.037 punoljetnih stanovnika Bošnjaka, sa pravom glasa, koliko ih je bilo na području općine Vlaseenica 1991. godine, 6 godina kasnije, dakle, 1997. u Vlasenici je živjelo samo 7 punoljetnih Bošnjaka.
Dakle, 14.030 punoljetnih stanovnika općine Vlasenica muslimanske nacionalnosti je ubijeno ili prisilno protjerano.