Mitropolit dabrobosanski Hrizostom oštro je reagirao na nedavne izjave bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe ef. Cerića, u kojima je iznio ideju o osnivanju takozvane Bosanske pravoslavne crkve.
U obraćanju medijima, mitropolit je ocijenio da takve izjave ne zaslužuju posebnu pažnju, jer se, kako je naveo, njihovim komentiranjem Ceriću daje veći značaj nego što ga, prema njegovom mišljenju, ima.
Ipak, Hrizostom je priznao da su reakcije koje su uslijedile nakon Cerićevih izjava iznenadile i njega, naročito zbog činjenice da su došle iz različitih političkih i crkvenih krugova. Naveo je da se s tom informacijom upoznao posredno, putem medija, te da nije smatrao potrebnim detaljno se baviti samim sadržajem izjave. Prema njegovim riječima, način razmišljanja Mustafe Cerića odavno je poznat, kao i njegova, kako je rekao, opsesija bošnjačkim nacionalizmom.
Mitropolit je ustvrdio da Cerić Bosnu i Hercegovinu nastoji predstaviti isključivo kao državu jednog naroda, zanemarujući činjenicu da je riječ o zemlji u kojoj historijski i autentično žive i Srbi, i Hrvati, kao i drugi narodi, sa vlastitim kulturnim i vjerskim identitetima. Takav pristup ocijenio je provokativnim i svjesno usmjerenim ka izazivanju reakcija, posebno sa srpske strane.
U svom izlaganju, Hrizostom je otišao i korak dalje, podsjećajući na Cerićevu ulogu tokom i nakon rata devedesetih godina, tvrdeći da je bio jedan od nosilaca radikalnih i ekstremnih ideja koje su, prema njegovom mišljenju, dodatno iskrivile tumačenje historije. Smatra da je frustracija zbog neostvarenih političkih ciljeva kod Cerića rezultirala retorikom koja je produbljivala podjele i doprinosila tenzijama u bosanskohercegovačkom društvu.
Mitropolit je povukao i historijsku paralelu sa periodom Drugog svjetskog rata, navodeći da ideja o osnivanju nove pravoslavne crkve podsjeća na pokušaje ustaškog režima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kada je formirana Hrvatska pravoslavna crkva s ciljem, kako je rekao, razbijanja srpskog nacionalnog i vjerskog identiteta. Takvu matricu razmišljanja Hrizostom vidi i u savremenim Cerićevim istupima.
Posebno je naglasio da Srpska pravoslavna crkva na prostoru Bosne i Hercegovine ima višestoljetni kontinuitet, ističući da organizirano pravoslavlje postoji još od 13. stoljeća, kroz Dabarsku, odnosno Dabrobosansku mitropoliju, te da nikada u historiji nije postojala neka paralelna pravoslavna crkvena struktura. Rasprave o takozvanoj bosanskoj crkvi, prema njegovim riječima, trebaju ostati u domeni historiografije.
Na kraju, mitropolit Hrizostom poručio je da će Srpska pravoslavna crkva zatražiti jasno izjašnjenje Islamske zajednice u BiH o tome da li su Cerićeve izjave njegov lični stav ili predstavljaju širi institucionalni pogled. Naglasio je da je važno smirivati tenzije i izbjeći dodatne podjele, ali i pažljivo pratiti eventualne poteze koji bi mogli imati dugoročne posljedice po međureligijske odnose u zemlji.