U Bundestagu se ovog četvrtka razvila žustra rasprava o ulozi Njemačke u Bosni i Hercegovini, nakon što je poslanica opozicione stranke AfD, Ana Ratert, u svom govoru oštro kritizirala međunarodnu politiku prema toj zemlji. Njena izjava da BiH „nije suverena država“ izazvala je različite reakcije među poslanicima, dok su njene kritike na račun visokog predstavnika dodatno podgrijale debatu.
Ratert je ustvrdila da misija EUFOR Altea, uz učešće Bundesvera, samo doprinosi očuvanju jednog “neodrživog sistema” koji se, kako kaže, vještački održava već tri decenije nakon rata. Prema njenom mišljenju, BiH funkcioniše isključivo zahvaljujući spoljnim silama, bez unutrašnje političke kohezije.
„Tri decenije nakon rata, Bosna i Hercegovina nije suverena država, već konstrukcija zavisna od stranih centara moći – politički podijeljena, institucionalno zakočena i bez realnog unutrašnjeg legitimiteta“, izjavila je Ratert.
Kritike na račun Kristijana Šmita
Poseban fokus njenog govora bio je na funkciji visokog predstavnika, kojom trenutno rukovodi njemački političar Kristijan Šmit. Ratert je istakla da Šmit nije izabran demokratski, već da mu je funkcija dodijeljena bez saglasnosti građana BiH.
„Kristijan Šmit, bivši ministar poljoprivrede, sada djeluje kao vrhovni upravitelj jedne strane države. On ima ovlaštenja da smjenjuje izabrane zvaničnike, poništava demokratske odluke i nameće zakone. To je jasan znak nametanja moći bez demokratske osnove“, kazala je Ratert.
U svom govoru navela je da je Šmit izgubio legitimitet među narodima BiH. Tvrdi da ni jedna strana ne podržava njegov rad – dok srpski politički predstavnici odbacuju saradnju, bošnjački mu, prema njenim riječima, „izražavaju prezir“.
Kriza legitimiteta i unutrašnje podjele
Ratert je ukazala i na ozbiljnu krizu legitimiteta u samoj Bosni i Hercegovini. Kako navodi, tri naroda u zemlji – Bošnjaci, Hrvati i Srbi – funkcionišu u zasebnim društveno-političkim sistemima i imaju suprotne vizije budućnosti.
„U BiH su ljudi podijeljeni ne samo po jeziku i vjeri, već i po ustavima, zakonima i svakodnevnoj realnosti. Dejtonski sporazum jeste zaustavio rat, ali nije stvorio funkcionalnu državu.“
Dodala je da je Šmit postao simbol međunarodnog tutorstva nad BiH, što dodatno produbljuje krizu i udaljava zemlju od unutrašnjeg pomirenja.
„Jedina stvar koja još ujedinjuje narode BiH jeste njihovo odbacivanje Kristijana Šmita. I to nije politički hir, već duboka institucionalna i društvena kriza.“
Reakcije i implikacije
Govor Ane Ratert izazvao je žustru reakciju među njemačkim parlamentarcima. Dok su neki podržali potrebu za preispitivanjem međunarodnog angažmana u BiH, drugi su je optužili za potkopavanje stabilnosti Balkana i podrivanje uloge Njemačke u mirovnim misijama.
Njeni komentari o Šmitu, uključujući i to da mu je „u BiH dodijeljen nadimak Mister Bin“, naišli su na posebnu pažnju medija. Ratert tvrdi da takvo javno mišljenje jasno pokazuje gubitak autoriteta visokog predstavnika.
Iako AfD često ima oštar ton prema međunarodnoj saradnji, Ratertin istup ovog puta otvorio je pitanje – kakvu ulogu Njemačka zaista ima na Balkanu, i da li je podrška statusu quo dugoročno održiva?