Posebnu pažnju Raspudić je skrenuo na diplomatski aspekt cijelog slučaja, demantujući informacije o službenoj protestnoj noti iz Sarajeva.
Zastupnik u Saboru Hrvatske ispred stranke Drito Nino Raspudić izazvao je nove potrese na političkoj sceni regije svojim komentarima za N1 televiziju, osvrnuvši se na oštre reakcije koje su iz Sarajeva stigle nakon spominjanja “trećeg entiteta”.
Raspudić je te reakcije nazvao predizbornom histerijom i “silništvom” kojim se pokušava ušutkati kritika ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, zagovaranje reorganizacije nije udar na suverenitet susjedne države, već nužan korak ka stvaranju njene funkcionalnosti, koju trenutno koči narušena ravnoteža između konstitutivnih naroda.
Posebnu pažnju Raspudić je skrenuo na diplomatski aspekt cijelog slučaja, demantujući informacije o službenoj protestnoj noti iz Sarajeva.
Istakao je kako se zapravo radi o ličnom iskazu protesta Elmedina Konakovića usmjerenom prema vlastitom biračkom tijelu, a ne o formalnom činu države.
Ovu tvrdnju potkrijepio je navodom da je Konakovića ubrzo demantovao i njegov vlastiti zamjenik Brkić, pojasnivši kako Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije uputilo nikakvu službenu notu Hrvatskoj.
U svojim prilično zapaljivim izjavama, Raspudić insistira na povratku na “početne postavke” Dejtonskog i Vašingtonskog sporazuma.
Njegova je teza da su nametnute izmjene, poput Petričevih amandmana, omogućile Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike, čime je direktno prekršen aneks 4. Dejtona koji garantuje suverenost tri naroda u izboru vlastitih političkih lidera.
Kao konkretno rješenje za izlazak iz krize zastupnik predlaže radikalnu reorganizaciju Federacije BiH u dva diskontinuirana kantona – jedan s hrvatskom, a drugi s bošnjačkom većinom.
Naglasio je kako problem nije u ličnosti Željka Komšića, već u nedostatku izbornog legitimiteta, pojasnivši kako bi na čelu budućeg hrvatskog kantona mogla biti osoba bilo koje nacionalnosti, pod uvjetom da uživa povjerenje naroda kojeg predstavlja.
Ovakvi istupi ponovo otvaraju duboka pitanja u međususjedskim odnosima, dok Raspudić ostaje pri stavu da je promjena izbornog zakona tek minimum za opstanak Bosne i Hercegovine.