Samo nekoliko dana nakon nesezonski hladnog arktičkog prodora koji je savršeno poklopio tradicionalno razdoblje Ledenih svetaca sredinom svibnja, Europa se priprema za potpuni preokret. Stiže toplinsko polje koje bi moglo srušiti rekorde.
Kontinent ulazi u završne dva tjedna svibnja uz dramatičan atmosferski zaokret — tamo gdje je još nedavno vladala hladnoća, sada se formira moćna anticiklona koja će donijeti pravi ljetni ugođaj. Pokretač cijelog procesa je jačanje gornjeg visokotlačnog grebena koji se širi iz sjeverozapadne Afrike prema zapadnoj i središnjoj Europi.
Upravo taj greben stvara klasičnu pojavu toplotne kupole — postojani visoki tlak djeluje poput poklopca koji zarobljava i stalno komprimira silazni zrak, čineći ga iznimno toplim pri tlu. Dijelovi jugozapadne i zapadne Europe suočit će se s prvim službenim vrućim danima ove godine, a temperature u Španjolskoj i Portugalu prognoziraju se u rasponu od 35 do 38 stupnjeva, piše Severe Weather Europe.
Što je toplotna kupola i kako nastaje
Toplotna kupola nastaje kad se gornji visokotlačni greben — iznimno topla zračna masa na velikim visinama — ustali nad nekim područjem. Taj sustav funkcionira poput poklopca na loncu: široka kupola zarobljava topli zrak na svim razinama, koji potom tone prema tlu i zagrijava se još više pri nižim nadmorskim visinama.
Pojava može trajati nekoliko dana, ali i nekoliko tjedana ako je sustav dovoljno stabilan. Upravo takve dugotraje epizode bile su uzrok nekih od najtežih toplinskih valova u Europi, SAD-u i Kanadi posljednjih godina.
Tko je najugroženiji
Prekomjerna vrućina posebno je opasna za starije osobe, djecu i ljude s kroničnim bolestima. Radnici koji dugo borave na otvorenom — na gradilištima, u poljoprivredi — pod povećanim su rizikom od toplinskog udara. Osobe slabijeg imovinskog stanja često su dodatno izložene jer žive u zgradama izgrađenim od materijala koji zadržavaju toplinu, poput betona i azbestnih ploča.
Dugotrajno izlaganje visokim temperaturama uzrokuje dehidraciju i vrtoglavicu, a u težim slučajevima može prerasti u toplinski udar. Visoka relativna vlažnost dodatno pogoršava osjećaj vrućine — upravo zbog toga meteorolozi koriste indeks topline koji prikazuje kako temperatura zapravo djeluje na tijelo u kombinaciji s vlagom.
Razvoj situacije — kada i gdje udara val
Prognostički modeli ECMWF i GFS pokazuju da bi visine geopotencijala na razini 500 hPa mogle dosegnuti blizu rekordnih vrijednosti za svibanj. U kombinaciji s iznimno visokim temperaturama na razini 850 hPa, radi se o jednom od najizraženijih kasno-proljetnih atmosferskih postava u posljednje vrijeme.
Topli val će se od četvrtka i petka širiti s Iberskog poluotoka prema sjeveru i istoku. Francuska će osjetiti snažan porast temperatura već u petak, s vrijednostima do 30 do 33 stupnja na jugozapadu. Njemačka i Benelux slijede tijekom vikenda, s mogućim prvim prelaskom praga od 30 stupnjeva ove sezone.
Što očekivati na Britanskim otocima, Sredozemlju i Balkanu
Britansko otočje čeka neobično vruć vikend i početak sljedećeg tjedna. Temperature bi u nedjelju i ponedjeljak mogle dosegnuti tridesetak stupnjeva u Londonu — a apsolutni svibanjski rekord za London iznosi 29,3 stupnja. Čak i Irska i Škotska mogu očekivati niske dvadesetice.
Sredozemlje, Italija, srednja Europa i Balkan postupno ulaze u val topline od kraja vikenda do sredine sljedećeg tjedna, s temperaturama u rasponu od visokih dvadesetih do niskih tridesetih stupnjeva. Koliko daleko prema istoku će se val proširiti ovisi o tome kako će se anticiklona razvijati nakon svog vrhunca nad zapadnom Europom u nedjelju i ponedjeljak.
Meteorolozi pozorno prate razvoj situacije i najavljuju ažuriranje prognoza kako val bude napredovao.