Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi paket antiinflacijskih mjera s ciljem ublažavanja rasta troškova života, očuvanja socijalne sigurnosti i smanjenja dodatnih pritisaka na građane i gospodarstvo. Premijer Andrej Plenković poručio je kako je riječ o dosad najopsežnijem pokušaju da se zadrži ravnoteža između rasta plaća, cijena i javne potrošnje, naglasivši da dosadašnje mjere jesu pomogle očuvanju stabilnosti, ali da inflacija i dalje ostaje jedan od najvećih izazova za hrvatsko društvo.
U fokusu Vladinog paketa nalaze se proračunska disciplina, zamrzavanje dijela administrativnih cijena, porezne promjene, nastavak subvencija za energente, zaštita umirovljenika te izmjene u oporezivanju paušalnih obrta i kratkoročnog turističkog najma. Prema predstavljnim informacijama, država planira zadržati određena proračunska ograničenja sve do prvog kvartala 2027. godine, uz poruku da i sama mora sudjelovati u borbi protiv inflacije smanjenjem vlastite potrošnje.
Premijer je tijekom predstavljanja iznio i najnovije gospodarske pokazatelje, istaknuvši da je prosječna neto plaća u ožujku iznosila 1555 eura, dok je medijalna plaća dosegnula 1317 eura. Naveo je i da je prosječna plaća tijekom deset godina mandata njegove Vlade nominalno porasla za 108 posto, dok je realni rast, kada se uračuna inflacija, iznosio 49 posto. Uz to, istaknuto je da je broj zaposlenih premašio 1,75 milijuna ljudi, dok je nezaposlenost na povijesno niskim razinama. Ipak, velik dio građana i dalje smatra da rast primanja nije dovoljan da prati poskupljenja hrane, energenata i stanovanja.
Jedna od važnijih stavki novog paketa odnosi se na izmjene za paušalne obrte. Vlada planira promijeniti porezni tretman viših prihodovnih razreda, a najavljene su i izmjene koeficijenata za obračun doprinosa. Ministar financija Tomislav Ćorić pritom je poručio da dio tržišta koristi paušalne obrte za prikriveni nesamostalni rad, odnosno za izbjegavanje klasičnog zapošljavanja. Ipak, naglasio je da paušalni obrti ostaju važan dio hrvatskog poduzetništva te da će i dalje imati povoljniji tretman od klasičnog radnog odnosa.
Promjene čekaju i privatne iznajmljivače u kratkoročnom turističkom najmu. Prema najavi, minimalni paušal za kratkoročni najam trebao bi biti povećan, pa bi u drugoj skupini turističke razvijenosti minimalni porez rastao sa 70 na 100 eura, dok bi u prvoj skupini porastao sa 100 na 150 eura. Kao jedan od ciljeva ove mjere navodi se smanjenje pritiska na tržište nekretnina i usporavanje rasta cijena stanovanja.
S druge strane, među najpozitivnije najavljenim mjerama za građane izdvaja se ukidanje poreza na dohodak na mirovine od 1. siječnja iduće godine. Tom bi mjerom, prema procjenama Ministarstva financija, trebalo biti obuhvaćeno gotovo 550 tisuća hrvatskih umirovljenika. Procjenjuje se da bi umirovljenik s bruto mirovinom od 1000 eura mogao imati oko 46 eura veću neto mirovinu, što Vlada predstavlja kao izravnu pomoć najosjetljivijim skupinama pogođenima inflacijom.
Uz nove mjere, na snazi ostaju i postojeće subvencije za plin, struju i gorivo, kao i ograničene cijene za stotinu proizvoda i kategorija proizvoda. Nastavlja se i sustav objave cjenika i veće transparentnosti cijena, što bi, prema Vladinim očekivanjima, trebalo pomoći građanima u lakšem uspoređivanju troškova i smanjenju prostora za neopravdana poskupljenja.
Cijeli paket Vlada predstavlja kao pokušaj zaštite standarda građana i očuvanja gospodarske stabilnosti u vremenu dugotrajnih inflacijskih pritisaka. No ostaje za vidjeti hoće li najavljene mjere doista donijeti rasterećenje kućnim budžetima ili će dio građana i poduzetnika najviše osjetiti upravo nove porezne i fiskalne promjene koje su sada stavljene na stol.