Sve to, uz ekonomske poteškoće, moglo bi igrati ključnu ulogu na predstojećim međuizborima za Kongres u novembru.
Najnovije vanjskopolitičke i vojne poteze Donalda Trumpa – od prijetnji bombardiranjem Omanu do zatezanja odnosa s ključnim partnerima u Aziji i stanja u američkoj vojsci – u programu Nove TV analizirao je dugogodišnji dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić.
Komentirajući Trumpovu prijetnju Omanu, dugogodišnjem strateškom partneru SAD-a na Bliskom istoku, dopisnik Nove TV Ivica Puljić upozorio je na opasne posljedice takve retorike, ali i na stvarne kapacitete američkih oružanih snaga.
“Najava vojnih prijetnji regionalnim partnerima poput Omana može uništiti svaku šansu za stabilno diplomatsko rješenje. Osim toga, Amerika možda uopće nije u poziciji bombardirati bilo koga osim Irana jer se suočava s ograničenim zalihama streljiva i presretača”, istaknuo je Puljić.
Manjak projektila, priče o nuklearnom oružju i tajni kanali
Puljić podsjeća da bivša kongresnica Marjorie Taylor Greene tvrdi kako se u administraciji ozbiljno raspravlja čak i o upotrebi nuklearnog oružja protiv Irana, dok Pentagon istovremeno muku muči s opskrbom.
“Reuters javlja da su američke snage potrošile praktički sve projektile dugog dometa, dok je intenzivna upotreba sustava Patriot i THAAD ugrozila spremnost SAD-a na drugim područjima u svijetu. Trump je na to odgovorio tvrdnjom da je ‘ono što smo dosad iskoristili prava sitnica'”, rekao je Puljić.
Dodao je kako se istodobno odvijaju i paralelni pregovori: “Prema navodima iz Bijele kuće, Trumpova administracija uspostavila je sredinom svibnja tajni komunikacijski kanal sa zapovjednikom iranske Revolucionarne garde Ahmadom Vahidijem preko predsjednika Kurdske regije u Iraku Barzanija, dok njegov zet Jared Kushner izravno pregovara s Hamasom.”
Hlađenje odnosa sa saveznicima: “Vjeruje u osobne odnose, a ne u saveze”
Govoreći o Trumpovu tretmanu dugogodišnjih saveznika poput Omana ili Južne Koreje, Puljić je naglasio kako je riječ o klasičnom obrascu nebrige za strateška partnerstva.
“Trump vjeruje isključivo u osobne odnose, a ne u geostrateške odluke. Ne može prijeći preko činjenice da se Južna Koreja nije htjela miješati u rat s Iranom, pa sada ograničava pripremljene vježbe s tim važnim saveznikom u Aziji, dok istodobno hvali svog prijatelja, diktatora s nuklearnim oružjem Kim Jong-una. Ista je priča i s Vladimirom Putinom, kojeg poštuje zbog načina na koji vlada Rusijom. Tako bi Trump volio vladati Amerikom, ali to ne može jer još uvijek postoji otpor slobodnog sudstva, profesionalnih medija i nevladinih organizacija. No, cijena ovakvog ponašanja je gubitak saveznika poput Kanade i europskih zemalja”, naglasio je Puljić.
Pad podrške uoči izbora i drama na nosaču aviona
Sve to, uz ekonomske poteškoće, moglo bi igrati ključnu ulogu na predstojećim međuizborima za Kongres u novembru.
“Gotovo četvrtina Amerikanaca koji su glasali za Trumpa 2024. godine danas smatra da financijski stoje lošije otkako se vratio na vlast, pokazuje istraživanje Financial Timesa. Cijene rastu, od goriva do robe široke potrošnje, inflacija raste, a tržište rada bilježi loše rezultate”, ističe Puljić.
Kao dodatni uteg administraciji, Puljić navodi i tešku situaciju američkih vojnika.
“Drama je na nosaču zrakoplova USS Abraham Lincoln, koji je predugo na moru zbog operacija vezanih uz Iran. Devet mjeseci nisu pristali u luku, uvjeti za 5000 članova posade su mizerni, a navodno je bilo i nekoliko pokušaja samoubojstava. Javnost je ogorčena, posebice nakon što je Trump izjavio kako oni ‘nisu na moru ni približno onoliko koliko bi trebali biti’. Od takvih izjava Amerikancima se ledi krv u žilama”, zaključio je Puljić.
data-nosnippet>