Više od 120 kompanija potvrdilo je učešće na trećem sajmu zapošljavanja „Gledaj sebi posla“, a federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić očekuje i veliki broj nezaposlenih osoba, ali i građana koji razmišljaju o promjeni karijere.
Sajam će na jednom mjestu okupiti poslodavce, osobe koje traže posao, zaposlene zainteresirane za profesionalnu promjenu, službe za zapošljavanje, agencije za posredovanje i druge aktere na tržištu rada. Delić, međutim, upozorava da ovakvi događaji sami po sebi ne mogu riješiti probleme s kojima se suočava Federacija BiH.
Na evidencijama se i dalje nalazi više od 200.000 nezaposlenih, dok istovremeno pojedine djelatnosti imaju ozbiljan nedostatak radne snage. Kao jedno od ključnih rješenja ministar vidi reformu tržišta rada i donošenje novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.
Evidencije nezaposlenih ne pokazuju stvarno stanje
Delić smatra da je jedan od osnovnih problema sadašnji sistem evidencija, koji ne pravi dovoljno jasnu razliku između osoba koje aktivno traže posao i onih koje su prijavljene na evidenciji iz drugih razloga.
Prema njegovim riječima, novi zakon trebao bi omogućiti preciznije podatke o stvarnom broju aktivnih tražilaca posla. To bi institucijama olakšalo kreiranje programa zapošljavanja, dok bi poslodavci lakše dolazili do domaće radne snage.
Ističe, međutim, da osobe koje nisu aktivni tražioci zaposlenja ne treba automatski označavati kao ljude koji ne žele raditi, jer razlozi za njihovu neaktivnost mogu biti različiti.
Zakon o posredovanju već je prošao Vladu Federacije BiH, ali je dva puta ostao bez potrebne podrške u oba doma Parlamenta FBiH. Delić je izrazio nadu da će ponovo biti upućen u parlamentarnu proceduru i da će ovaj put dobiti potrebnu podršku.
Nedostatak radnika u građevinarstvu i ugostiteljstvu
Treći sajam „Gledaj sebi posla“ organiziraju Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Federalni zavod za zapošljavanje, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i UN Women.
Delić očekuje da ovogodišnje izdanje, prema broju kompanija, bude jedno od najvećih do sada. Ipak, naglašava da se uspjeh sajma ne može mjeriti samo brojem posjetilaca ili obavljenih razgovora za posao, jer se zapošljavanje često realizira tek nakon završetka sajma.
Jedan od važnih ciljeva jeste povezivanje poslodavaca i potencijalnih radnika, ali i upoznavanje kandidata s ponudom poslova, plaćama i uslovima rada.
Govoreći o potrebama tržišta, Delić je ukazao na velike promjene koje su se dogodile posljednjih godina. Dok je IT sektor ranije imao izrazito veliku potražnju za radnicima, ona je u posljednjem periodu oslabila.
Istovremeno, ozbiljan nedostatak radne snage prisutan je u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu. Problem je posebno izražen tokom turističke sezone, kada dio domaćih radnika odlazi na posao u susjedne zemlje.
Kada nema domaćih radnika, moguć je i uvoz
Delić smatra da tamo gdje nema dovoljno domaćih radnika poslodavcima treba omogućiti angažiranje radne snage iz inozemstva, kako bi se spriječilo usporavanje investicija i projekata.
Izmjene propisa o zapošljavanju stranaca već su usvojene u oba doma Parlamenta FBiH, čime su skraćene procedure za izdavanje radnih dozvola. Pravilnik koji uređuje ovu oblast je pripremljen, a trenutno se čekaju potrebna mišljenja prije njegove objave.
Ministarstvo je, prema njegovim riječima, završilo i pripremu novog Zakona o radu. Prije upućivanja Vladi FBiH, a potom i Parlamentu, potrebno je pribaviti određena mišljenja.
Cilj novog zakona je unaprijediti radni ambijent, prava i primanja zaposlenih, ali istovremeno odgovoriti i na potrebe poslodavaca.
Garancija za mlade trebala bi ubrzati zapošljavanje
Među važnijim mjerama Delić izdvaja Garanciju za mlade, koju opisuje kao novi model zapošljavanja, a ne samo pojedinačni projekat.
Namjera je da mladi nakon završetka obrazovanja što brže pronađu zaposlenje. Prema analizama Ministarstva, taj period trenutno traje približno godinu, dok bi kroz ovaj model trebao biti skraćen na oko četiri mjeseca.
Garancija za mlade ne bi se odnosila samo na osobe koje prvi put ulaze na tržište rada, već i na one koji ostanu bez posla, kako bi period do ponovnog zaposlenja bio što kraći.
Model se već pilotira u Čitluku i Visokom preko kantonalnih službi za zapošljavanje, a razvija se i na državnom nivou.
Delić poručuje da je reforma tržišta rada potrebna i radnicima i poslodavcima, ali i državi. Cilj je omogućiti kompanijama jednostavniji pristup radnoj snazi, nezaposlenima lakši put do kvalitetnog zaposlenja, a investitorima bržu realizaciju projekata.
data-nosnippet>