Zaokret u Mostaru ili politička farsa?
Pitanje relaksacije odnosa Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH ponovo je dospjelo u žižu javnosti nakon medijskih istupa predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Dok Čović u optimističnom tonu najavljuje novu etapu saradnje i partnerstva, u političkom Sarajevu na ove poruke gleda se s oprezom i dozom skepse. Dosadašnja praksa pokazala je da se iza retorike o „približavanju“ često krije isključivo insistiranje na HDZ-ovom modelu izbornog zakona i konceptu „legitimnog predstavljanja“, dok stvarni kompromisi o građanskim pravima, deblokadi institucija i presudama suda u Strazburu redovno izostaju.
Hrvatski portal Dnevno.hr donosi analizu ovih poteza iz zagrebačkog ugla, uz podsjećanje na izborne kalkulacije i odnose unutar Federacije. Tekst u cjelosti prenosimo
Odnosi Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH, jednom od dva entiteta susjedne države, godinama su na niskim granama. Nije tome samo doprinio rat u toj zemlji gdje su dojučerašnji saveznici ratovali jedni protiv drugih, nego, ponajviše politika. No to bi se u narednom periodu, čini se, moglo mijenjati, barem ako je vjerovati predsjedniku najjače hrvatske stranke u BiH Draganu Čoviću.
U razgovoru za „Dnevni avaz“ predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je da nakon posljednjih izbora postoji prostor za novo približavanje Bošnjaka i Hrvata te ocijenio da bi upravo popravljanje odnosa dvaju naroda trebalo biti jedan od prioriteta nove vlasti. Njegove izjave dolaze nakon izbora na kojima, prema njegovoj ocjeni, nije došlo do ponavljanja obrasca zbog kojeg je pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH godinama bilo jedno od najspornijih pitanja između bošnjačkih i hrvatskih stranaka.
Fenomen Komšić
Čović je pritom direktno povezao pitanje međunacionalnih odnosa s fenomenom Željka Komšića. Komšić je od 2006. u više izbornih ciklusa biran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako je njegova politička baza vezana uz bošnjačko biračko tijelo. Na izborima 2022. godine Komšić je, prema zvaničnim rezultatima, osvojio 227.540 glasova, 127 hiljada više od svoje stranke, odnosno 55,8 posto, dok je kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto dobila 180.255 glasova i ipak nije ušla u Predsjedništvo iako je u hrvatskim sredinama u BiH dobila i preko 90 posto.
Upravo je takav način izbora godinama produbljivao nepovjerenje između Bošnjaka i Hrvata. Hrvatski politički predstavnici tvrdili su da se time Hrvatima nameće politički predstavnik kojeg većinski nisu birali, dok je Komšić svoj izbor branio logikom birača u Federaciji BiH da glasa za kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Zbog toga je pitanje „legitimnog predstavljanja“ postalo jedno od centralnih političkih pitanja u odnosima dvaju naroda, ali i u cijeloj zemlji, a posljedično i u regiji.
Čović sada smatra da je otvoren prostor za promjenu takvog odnosa.
„Takav razvoj događaja će, sasvim sigurno, značajno relaksirati ukupne odnose i unutrašnji dijalog, što nam pomalo vraća međusobno povjerenje koje je bilo vidno narušeno posljednjih desetak godina“, rekao je za Avaz.
„Nema nam druge“
Dodao je da „nama nema druge nego relaksirati odnose, posebno u FBiH između hrvatskog i bošnjačkog naroda, jer vidjeli smo šta se događa kad idemo ‘tuk na utuk’ – opći zastoj, problemi i nepovjerenje“.
Prema njegovim riječima, posljednjih dana razgovarao je s gotovo svim relevantnim stranačkim liderima, među kojima su Bakir Izetbegović, Nermin Nikšić, Fahrudin Radončić i Milorad Dodik. Čović najavljuje da bi direktni razgovori o formiranju vlasti trebali početi odmah, uz dogovor o stabilnosti institucija, poštivanju Ustava i zakona te nastavku evropskog puta BiH.
„Tako da smatram da ćemo ovaj put malo lakše tražiti rješenja za sve probleme koje smo naslijedili, a i za ono što se nalazi ispred nas“, rekao je Čović, dodajući da bi brže formiranje vlasti moglo vratiti povjerenje građana u funkcionisanje države.
Jedno od pitanja koje će i dalje biti na stolu jeste izmjena Izbornog zakona BiH. Čović tvrdi da HDZ-ov zahtjev za promjenom načina izbora hrvatskog člana Predsjedništva nije povezan s teritorijalnim preustrojem države.
„Tu nema nikakve priče o teritorijalnim ili drugim koncepcijama preustroja BiH“, kazao je, dodajući da bi cilj trebao biti osigurati „osnovnu relaksaciju koja je BiH danas prijeko potrebna“.
U takvom kontekstu Čović bošnjačko-hrvatsko približavanje vidi kao preduslov za smanjivanje političkih blokada i lakše funkcionisanje Federacije BiH, upozorivši da u takvom političkom odnosu „prvenstveno Bosna i Hercegovina ispašta, naš evropski put, a i sve drugo jednostavno ide na sličan način“.
Napokon legitimna
Inače, na Općim izborima Hrvatima je napokon uspjelo poći za rukom da izaberu legitimnog predstavnika u Predsjedništvo BiH. Učinjeno je to, međutim, u atmosferi straha s obzirom na to da nije otklonjena mogućnost da bošnjačkim glasovima taj kandidat bude izabran.
S obzirom na gužvu među bošnjačkim kandidatima glasovi su se raspršili između Izetbegovića, Efendića i Bećirovića – koji je i pobijedio – pa nije „ostalo“ dovoljno glasova za Komšićevog nasljednika Slavena Kovačevića. On je na kraju osvojio oko 80 hiljada glasova, što mu nije bilo dovoljno za ulazak u Predsjedništvo.
Šta bi, pak, bilo da Bošnjaci nisu imali više kandidata na ovim izborima nije teško pretpostaviti. Hoće li HDZ-u BiH napokon poći za rukom uvjeriti partnere u državnom parlamentu na izmjene Izbornog zakona o kojima se bruji već više od decenije – ostaje da se vidi.
