Macan je naglasio da lobiranje prema američkim institucijama i političko savjetovanje u izbornoj kampanji predstavljaju različite poslove.
Medijski izvještaji o angažmanu ljudi bliskih Donaldu Trumpu za interese Republike Srpske privukli su pažnju u Washingtonu, ali ne garantuju promjenu američke politike prema Miloradu Dodiku. Američki analitičar Kurt Bassuener i stručnjak za političku komunikaciju Krešimir Macan u Novom danu na N1 govorili su o rezultatima lobiranja, odgovornosti za trošenje javnog novca i mogućim vezama s energetskim poslovima.
Bassuener je rekao da su ga iznenadili odjek izvještaja New York Timesa i brza Trumpova reakcija. Ipak, ogradio se od poređenja s Watergateom.
„Bilo bi vrlo teško porediti Watergate u pogledu razmjera i uticaja na američki politički sistem“, kazao je.
Ocijenio je da je priča odjeknula među demokratama i dijelom republikanaca, ali da izborima za Kongres uglavnom dominiraju druga pitanja.
Macan: Pristup ljudima koji odlučuju
Macan je naglasio da lobiranje prema američkim institucijama i političko savjetovanje u izbornoj kampanji predstavljaju različite poslove. Angažman lobista, smatra, nije sam po sebi sporan ako je transparentan, ali problem nastaje kada se ciljevi sukobljavaju s interesima Bosne i Hercegovine.
„Lobiranjem često plaćate taj pristup, ulaz, da možete negdje ući, da možete postaviti temu na stol“, objasnio je.
Prema njegovoj ocjeni, vlasti RS-a djelovale su proračunato i ostvarile rezultate koje su željele.
„Ako pogledate vrlo jednostavno unazad godinu i po dana status Milorada Dodika, ja mislim da je on u tome uspio“, rekao je Macan.
Problem za Trumpa vidi u angažmanu njegovih savjetnika za stranu koja se u američkoj javnosti predstavlja kao proruska.
„Onda se počinje pitati za koga, ustvari, cijela administracija radi“, dodao je.
Šta otkrivaju ugovori?
Bassuener je upozorio da su brojni ugovori javno dostupni u američkim evidencijama te da neki eksplicitno navode ukidanje sankcija, djelovanje prema visokom predstavniku i podršku nezavisnosti RS-a.
„Veliki broj ovih ugovora su javno objavljeni (…) i neki su vrlo eksplicitni“, rekao je.
Ipak, naglasio je da ne zna koliko je promjena američke politike rezultat lobiranja, a koliko ideološke bliskosti s Dodikovim porukama.
„Oni su pronašli ljude koji su spremni slušati šta oni prodaju“, ocijenio je, objašnjavajući da se te poruke uklapaju u podršku američke administracije desničarskim političkim opcijama u Evropi.
„Mogu li to dokazati? Ne, ali čini se da je to najvjerovatnije“, dodao je.
Ne očekuje da će istrage američkih izvršnih institucija biti visoko među prioritetima. Daljnje otkrivanje vidi prvenstveno kao posao istraživačkih novinara, dok bi Kongres mogao organizovati rasprave i saslušanja.
Ko kontroliše budžetski novac?
Macan je naglasio da javnost mora imati mogućnost provjere trošenja budžetskih sredstava.
„Sve što je plaćeno iz budžeta Republike Srpske, sve što je iz budžeta bilo kakve javne institucije, trebalo bi biti podložno kontroli i da se može provjeriti i nadzirati“, poručio je.
Smatra da novinarima i nevladinim organizacijama treba podrška nadzornih institucija kako bi se utvrdilo šta je finansirano i jesu li plaćene aktivnosti suprotne interesima države.
Upozorio je i na način na koji političari upravljaju krizama.
„Bitno je stvoriti dojam transparentnosti, ne nužno da budete potpuno transparentni, i to političari često koriste“, rekao je.
Interkonekcija i državna imovina
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, Bassuener je problematizirao izostanak potpisivanja ugovora i ekonomsku opravdanost projekta.
„Ono što me šokira je koliko su tanki ekonomski argumenti za Južnu interkonekciju, kad malo zagrebete površinu“, kazao je.
Macan nije isključio veze lobiranja i poslovnih interesa, ali je naglasio da se uzročno-posljedična povezanost ne može dokazati na osnovu iznesenog.
Bassuener je kao najveću bojazan izdvojio pitanje državne imovine i Dodikovo nastojanje da imovinom na teritoriji RS-a raspolaže kao entitetskom. Upozorio je i da bi raspad BiH uključivao nasilje te postavio pitanje šta će Evropska unija uraditi da to spriječi.
Očekuje pritiske iz Kongresa za vraćanje sankcija, uključujući i republikanske redove, ali ne prejudicira odluku izvršne vlasti.
„A da li će administracija vratiti sankcije i vratiti Dodika i njegove saradnike na OFAC-ovu listu, to ćemo tek vidjeti“, zaključio je.