Međunarodna kampanja „Upoznajte srpsko stradanje“, koju provodi Memorijalni centar Republike Srpske, predstavljena je i u Chicagu, gdje su poruke prikazivane na velikim ekranima postavljenim na kamione.
Prema izvještaju koji je Radio-televizija Vojvodine prenijela pozivajući se na RTS, sadržaje su ispred tamošnjeg srpskog sabornog hrama pratili članovi srpske zajednice i njihovi gosti.
Gradom su tako kružili kamioni s natpisima: „Iz Hrvatske je od 1991. do 1995. protjerano 250.000 Srba“, „NATO nas je bombardirao…“.
Međutim, nigdje se ne govori o stradanju Bošnjaka i Hrvata, niti o odgovornosti srpskih političara. Ne spominje se ni da je intervencija NATO-a uslijedila nakon politike Slobodana Miloševića i pokušaja masovnih zločina nad stanovništvom Kosova, prenosi Slobodna Dalmacija.
Štaviše, da je sve ostalo na predstavljanju pojedinačnih priča civila i njihovih stradanja, niko ne bi imao ništa protiv. Rat, poznato je, donosi nevine žrtve na svim stranama. Očevi i majke jednako plaču za svojim sinovima, bez obzira na to kojoj su vojsci pripadali. Međutim, kamioni koji kruže Chicagom ne prikazuju širi kontekst, već stvaraju narativ prema kojem su samo Srbi žrtve, a svi ostali agresori. Nedostaje cijela priča, navode kritičari.
Na Facebooku i forumima objavljen je veliki broj komentara na ovu temu.
– Problem sa srpskim vlastima je u tome što misle da je rat počeo Olujom ili bombardiranjem Beograda i tadašnje krnje Jugoslavije. Nije, neka proguglaju! Ja prvi kažem da je zločina bilo na svim stranama. I moji Hrvati su ih činili i sramim se toga, poput onog groznog zločina u Varivodama, počinjenog nakon što je Oluja odavno završena. Ali ponosan sam i na to što smo oslobodili zemlju, ponosan sam što imamo svoju državu u kojoj su svi dobrodošli, i Srbi i Bošnjaci. Meni niko ne smeta, neka se svi pridržavaju zakona i neka zajedno živimo u miru.
Svaki ratni zločin treba biti kažnjen, bez obzira na to kojem narodu pripada počinilac! Ali zna se šta se dogodilo, zna se gdje se rodila ideja o Velikoj Srbiji i zna se ko se branio. Neka pogledaju presude Haškog suda.
Međutim, dio srpskih vlasti uporno ne proziva vlastite zločince. Nemaju ni zrno katarze, samo govore o svojoj patnji i svojim žrtvama. Nemaju program razvoja i pogleda u budućnost, već se stalno vraćaju u prošlost i otvaraju stare rane, podstičući najniže strasti. U tome prednjači ono zlo od Vučića i njegov vjerni i pokorni sluga Dodik. Je li naredio da se ova izložba plati iz budžeta RS-a i BiH? Pogledajte sahranu Mladiću, treba li išta više reći? A gdje je Srebrenica?
Gdje je Vukovar?
Neće biti mira dok srpski lideri pošteno ne kažu: počeli smo rat, izgubili smo, počinili smo strašne zločine, počinili su ih i drugi, ali vrijeme je da oprostimo jedni drugima i krenemo dalje, svako svojim putem – jedan je od komentara.
Predstavljanje u Chicagu, pišu srpski mediji, dio je šire međunarodne aktivnosti čiji je cilj približiti stradanje Srba publici izvan regije. Kampanja je ranije predstavljena u New Yorku, Beču i Rimu, a direktor Memorijalnog centra Denis Bojić izjavio je da je izložba prikazana i u američkom Kongresu u Washingtonu.
Objave na društvenim mrežama promovišu događaj porukama poput „Pogledajte kako je Chicago reagirao“. Međutim, dostupni izvještaj donosi reakcije pojedinih posjetilaca, pripadnika dijaspore, svećenika i srpskog diplomatskog predstavnika. Iz toga se ne može zaključiti da su gradske vlasti Chicaga zvanično podržale kampanju. Čini se da se time preuveličava značaj događaja.
Iza projekta stoji Memorijalni centar Republike Srpske, javna ustanova koju je 2024. godine osnovala Vlada tog bosanskohercegovačkog entiteta. Kampanja se, prema navodima organizatora, provodi uz podršku Ministarstva za evropske integracije i međunarodnu saradnju Republike Srpske.
Bojić je tokom predstavljanja kampanje u Rimu izjavio da je izlazak izvan regionalnih okvira jedan od ključnih ciljeva projekta. U Rimu su se sadržaji prikazivali na pet lokacija, između ostalog na području od Piazze della Repubblica prema Vatikanu. Organizatori su u saopćenju naveli da na taj način dolaze do stanovnika grada i turista iz različitih dijelova svijeta. Izbor Italije povezali su i s njenom političkom i sigurnosnom ulogom na Balkanu, uključujući učešće u misiji KFOR-a.
Kritike zbog načina predstavljanja ratne prošlosti
Međunarodna kampanja izazvala je protivljenje i dijela aktivista iz Bosne i Hercegovine. Aktivistica iz Prijedora Ajla Kuduzović, čiju je objavu prenio Radio Sarajevo, najavila je obraćanje gradonačelniku Rima, gradskoj skupštini i drugim italijanskim institucijama. Zatražila je da javno pojasne jesu li kampanju institucionalno ili politički podržale.
Kuduzović tvrdi da su organizatori u Rimu zakupili komercijalne digitalne reklamne ekrane te upozorava da se takva prisutnost ne smije predstavljati kao zvanično priznanje ili podrška italijanskih vlasti.
„Plaćena vidljivost u jednoj evropskoj prijestolnici nije isto što i politička podrška te prijestolnice“, poručila je. U analiziranom izvještaju nije objavljen odgovor rimskih vlasti na njenu inicijativu.
Njena kritika nije bila usmjerena protiv prava srpskih žrtava na sjećanje, već protiv onoga što opisuje kao selektivno korištenje njihove patnje.
Naglasila je da svaka žrtva zaslužuje dostojanstvo, istinu i priznanje, ali da problem nastaje kada institucije predstavljaju stradanje pripadnika vlastite zajednice, a istovremeno izostavljaju suočavanje sa zločinima počinjenim nad drugima.
Od italijanskih institucija zatražila je i potvrdu privrženosti činjenicama utvrđenim pred međunarodnim sudovima, uključujući priznanje genocida u Srebrenici.
