Srbija je najavila ulaganje više od 200 miliona eura u aerodrom nedaleko od Dubrovnika, ali političke promjene u Beogradu otvaraju pitanje budućnosti projekta koji godinama izaziva polemike
Budućnost planiranog aerodroma kod Trebinja ponovo je otvorena nakon političkih promjena u Srbiji.
Beograd je ranije najavio da će u ovaj projekat uložiti više od 200 miliona eura, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić početkom godine poručio je da novac nije prepreka, već da realizaciju usporava pribavljanje potrebnih dozvola.
Projekat godinama izaziva polemike zbog utjecaja na okoliš, ekonomske opravdanosti i pitanja upravljanja aerodromom.
Kako piše Dubrovački vjesnik, Vučić je tokom posjete Trebinju početkom godine ponovio da Srbija nije odustala od izgradnje aerodroma.
„Mi smo spremni uložiti više od 200 miliona eura, novac nije problem, već dozvole“, izjavio je tada, pozivajući vlasti Bosne i Hercegovine da izdaju potrebne saglasnosti.
Ideja o gradnji aerodroma na području sela Taleža, nedaleko od Trebinja, predstavljena je još 2006. godine. Realizacija projekta povjerena je kompaniji Aerodrom Trebinje, koja je u vlasništvu Aerodroma Srbije. Prema ranijim planovima, aerodrom bi imao pistu dugu 3.500 metara.
Jedno od otvorenih pitanja jeste i model upravljanja, s obzirom na to da bi se aerodrom nalazio na teritoriji Bosne i Hercegovine, dok je planirano da njime upravlja Srbija.
Strah od ugrožavanja izvorišta pitke vode
Projekt od početka izaziva zabrinutost zbog mogućih posljedica po okoliš. Područje Taleže nalazi se u zoni zaštite rijeke Omble, čije izvorište snabdijeva pitkom vodom područje Dubrovnika.
Dubrovačke vlasti i ekološke organizacije upozoravale su da bi građevinski radovi, kao i eventualno izlijevanje otpadnih voda ili avionskog goriva, mogli ugroziti izvorište.
Pitanja se postavljaju i o ekonomskoj opravdanosti ulaganja, budući da se u širem okruženju već nalaze međunarodni aerodromi u Dubrovniku, Mostaru i Tivtu.
Zašto se spominju i mogući vojni interesi
Zbog nedoumica u vezi s isplativošću projekta pojavile su se i spekulacije da bi, osim ekonomskih, mogli postojati politički, pa i vojni interesi, uključujući moguću povezanost s Rusijom. Takve tvrdnje nisu isto što i potvrđeni podaci o namjeni budućeg aerodroma.
Dodatnu pažnju izazvao je zahtjev Vlade Srbije da kontrolu zračnog prostora iznad Trebinja preuzme Agencija za kontrolu letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA), u kojoj Srbija ima većinski vlasnički udio od 93 posto, prema navodima izvornog teksta.
Polemike je potaknula i planirana pista od 3.500 metara, čije su dimenzije otvorile pitanja o tome kakav se obim saobraćaja očekuje na budućem aerodromu. U javnosti su se zbog toga pojavile i tvrdnje da bi mogao biti prilagođen prihvatu velikih ruskih vojnih transportnih aviona.
Dodatnu komplikaciju predstavlja činjenica da se zračni prostor u okolini Trebinja preklapa s prilaznim rutama dubrovačkog aerodroma, zbog čega je važna i uloga Hrvatske kontrole zračne plovidbe.
Projekat je dobio određene dozvole, ali finansiranje ostaje otvoreno pitanje
Plan izgradnje aerodroma posljednjih godina zabilježio je određene administrativne pomake. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 2022. godine donijelo je odluku o uspostavljanju Slobodne zone Trebinje, prve takve zone u Republici Srpskoj.
Prema pisanju Dubrovačkog vjesnika, projekat je sredinom augusta ove godine dobio i ekološku dozvolu nadležnog ministarstva, što predstavlja još jedan korak u proceduri.
Ipak, pribavljanje dozvola samo po sebi ne znači da će projekat biti realizovan. Ostaje pitanje hoće li buduća vlast u Srbiji nastaviti planirano ulaganje, posebno ako promijeni prioritete budžetske potrošnje.
Program studentske liste, koja je prema navodima izvornog teksta ostvarila pobjedu na izborima, stavlja naglasak na unutrašnje probleme Srbije, uključujući borbu protiv korupcije, reformu institucija, unapređenje obrazovanja, privrede i životnog standarda.
U takvim okolnostima budućnost ulaganja većeg od 200 miliona eura u aerodrom izvan teritorije Srbije ostaje otvoreno pitanje. Ipak, bez konkretnih odluka nove vlasti o finansiranju i nastavku projekta, prerano je zaključiti da je njegova realizacija zaustavljena.