Novim Zakonom će se plata Nermina Nikšića povećati za 1.200 KM
U novom izdanju Klix Studija, Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, i Mevludin Bektić, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, diskutovali su o odluci Vlade Federacije BiH da poveća minimalnu platu na 1.000 KM.
Odluka, koja je izazvala podijeljene reakcije, donijeta je bez detaljnih konsultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem. Smailbegović: “Ishitrani potezi vlade ugrožavaju privredu”
Adnan Smailbegović naglasio je da je odluka o povećanju minimalne plate donesena ishitreno, bez adekvatnih analiza i konsultacija s ESV-om, i upozorio na dugoročne posljedice.
“Ovako ishitreni potezi mogu nas koštati deset godina ekonomskih problema. Konsultacije s ESV-om su ključne kako bi se postigao balans između interesa radnika i poslodavaca. Iako ESV nema obavezujući karakter, to je tijelo koje bi trebalo pružiti stručne temelje za odluke poput ove”, istakao je Smailbegović.
On je pojasnio da su poslodavci prošlog vikenda predložili uredbu kojom bi svaki radnik kući nosio minimalno 1.000 KM, ali uz porezno rasterećenje koje bi smanjilo bruto troškove za poslodavce. “Naš prijedlog je bio da 650 KM bude oporezivo, a ostatak neoporeziv, kako bi poslodavac izdvajao maksimalno 1.300 KM. Međutim, vlada je ignorisala te prijedloge”, dodao je.
Smailbegović je upozorio da će trenutna odluka pogoditi manje profitabilne kompanije i radnike u sektorima s niskim platama. “Privatni sektor ne može sebi priuštiti luksuz neplaćanja doprinosa, za razliku od javnog sektora. Ovo će dovesti do otpuštanja, posebno mladih radnika, žena i zaposlenih u sektorima s nižim platama”, rekao je.
Bektić: “Sindikat pozdravlja odluku, ali traži održivost”
Mevludin Bektić je s druge strane pozdravio odluku vlade kao korak ka zaštiti radnika, ali je upozorio na nedostatak strategije i komunikacije sa socijalnim partnerima.
“Sindikat od 2020. godine zagovara povećanje minimalne plate na 750 KM uz dodatke, što bi činilo ukupno 1.000 KM. Međutim, dosadašnje vlade nisu imale sluha za naše prijedloge. Ova odluka je, iako zakasnela, važan korak, ali mora biti održiva”, kazao je Bektić.
Bektić je istakao da je sindikat primarno fokusiran na zaštitu prava radnika, ali i na očuvanje radnih mjesta. “Naša odgovornost je da se borimo za prava radnika. Razumijemo ekonomsku situaciju, ali nećemo prihvatiti da se teret prebacuje isključivo na radnike. Vlada mora rasteretiti privredu i naći balans”, dodao je.
Ko snosi teret doprinosa?
Jedna od ključnih tema razgovora bila je struktura doprinosa u Federaciji BiH, koja je među najvišima u regiji. Smailbegović je objasnio da poslodavci trenutno izdvajaju 41% na bruto platu, što dodatno otežava poslovanje.
“Najveći dio doprinosa odlazi za PIO, zdravstvo, osiguranje od nezaposlenosti, prirodne nesreće, vodne naknade i invalidske naknade, a na to se dodaje porez na dohodak. Poslodavac za radnika koji kući nosi 1.000 KM mora izdvojiti čak 1.700 KM. To nije održivo”, upozorio je Smailbegović.
Bektić je priznao da su doprinosi visoki, ali je naglasio da je povećanje plata neminovno.
“Minimalna plata od 1.000 KM je neophodna kako bi radnici mogli živjeti dostojanstveno. Vlada sada mora osmisliti mjere koje će rasteretiti poslodavce i osigurati održivost ove odluke”, rekao je.
Inflacija i rast cijena – ko će platiti ceh?
Smailbegović je posebno naglasio da će odluka o povećanju minimalne plate pokrenuti inflatornu spiralu koja će dodatno opteretiti radnike.
“Konzum je već najavio povećanje cijena hljeba za 21%. Ulazne cijene rastu, a s njima će rasti i marže. Sve će to platiti radnici kroz veće troškove života”, rekao je.
Bektić je priznao da će inflacija biti izazov, ali je naglasio da je tržište rada ključni faktor.
“Minimalna plata diktira rast svih plata. Ako ne podignemo minimalnu platu, radnici će i dalje biti pod pritiskom. Sada je na vladi da pronađe balans i spriječi negativne posljedice”, rekao je Bektić.
Smailbegović je upozorio na problem velikog javnog sektora koji, kako kaže, “privatni sektor ne može nahraniti”.
“Ovo povećanje će dodatno opteretiti kompanije koje već sada teško posluju. Ne možemo imati situaciju gdje radnici u privatnom sektoru finansiraju ogromni javni aparat”, rekao je.
Bektić je dodao da će odluka o povećanju minimalne plate imati domino efekt na kolektivne ugovore i plate u javnom sektoru. “Sada će se otvarati pitanje povećanja plata i u javnom sektoru, što će dodatno povećati budžetske troškove. Vlada mora osmisliti strategiju kako bi se očuvali fondovi PIO i zdravstva”, kazao je.
Balans između radnika i privrede
Oba sagovornika su se složila da je ključni zadatak vlade u narednom periodu pronaći održiv model povećanja plata uz fiskalne reforme i rasterećenje privrede.
“Pozdravljamo odluku vlade, ali ona mora biti dio šire strategije. Bez toga će radnici, poslodavci i privreda biti na gubitku”, zaključio je Bektić.
Smailbegović je apelovao na vladu da preispita svoju odluku i uključi struku u donošenje rješenja. “Radnik mora dobiti više, ali ne nauštrb opstanka kompanija. Trebamo optimalno rješenje koje će zadovoljiti sve strane”, rekao je na kraju.