data-nosnippet>
Bh. poslodavci imaju sve veću potrebu za dovođenjem stranih radnika
Naši ne žele da rade?
“Nužno je da institucije i poslodavci kreiraju pouzdan sistem koji će osigurati preduslove za kvalitetnu i sigurnu integraciju u našu zajednicu”
Zapadni Balkan sve više teži zapošljavanju stranih radnika, sa porastom od 74 posto u broju radnih dozvola izdanih stranim radnicima između 2022. i 2023. godine. U Bosni i Hercegovini primijećen je sličan trend, sa 20 posto više radnih dozvola izdanih u 2023. u poređenju sa 2022. godinom.
Konferencija u Sarajevu
Rečeno je to na Konferenciji pod nazivom „Radne migracije u fokusu: Podsticanje rasta i investicija u Bosni i Hercegovini“ koju je danas u Sarajevu prganizirala Međunarodna organizacija za migracije (IOM) u saradnji sa Agencijom za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Na konferenciji, čiji je cilj bio da potakne diskusiju medu relevantnim akterima o tome da li i kako radne migracije utječu na ekonomski rast i razvoj zajednica u BiH, naglašeno je da su bh. vlasti izdale 4.586 radnih dozvola u 2023. godini, dok kvota za 2024. godinu iznosi 6.073 radne dozvole.
S druge strane, istraživanja reprezentativnih predstavnika poslodavaca, pokazuju da je potreba za radnicima znatno veća.
Događaj je pružio prostor za razmjenu iskustava i ideja i produktivan dijalog kroz stručne panele, kao i dragocjeni doprinos publike, o potencijalu koji sa sobom nosi mobilnost radne snage, uključujući: doprinos transformaciji lokalnih zajednica i osnaživanju lokalnih ekonomija, istraživanje kako ulaganja povezana s migracijama mogu biti usmjerena na ostvarivanje koristi za sve – i za one koji odlaze, i za one koji ostaju te razmjenu dobrih praksi s regionalnim partnerima kako bi zajedno radili na izgradnji održivih rješenja za izazove i prilike koje donosi mobilnost radne snage.
Direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH Ivan Barbalić kazao je da su njihova istraživanja pokazala da poslodavci zaista imaju potrebu za zapošljavanjem stranih radnika, ali se u procesu suočavaju sa administrativnim i proceduralnim preprekama.
– Ovaj proces je regulisan sa više zakona na državnom i entitetskom nivou i u provođenje je uključen veći broj institucija, što usložnjava cjelokupan proces – kazao je on.
Potpisan memorandum
Također je podsjetio da je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine u augustu ove godine potpisala Memorandum o saradnji sa Međunarodnom organizacijom za migracije, kako je rekao, partnerom sa neprocjenjivim iskustvom u oblasti migracija.
– Naša prva zajednička aktivnost je projekt izrade Mape puta za zapošljavanje stranih radnika u BiH sa ciljem detaljne identifikacije prepreka i predlaganje kvalitetnih preporuka kako bi se proces pojednostavio i ubrzao, ali ne na štetu domaćih radnika koji su apsolutni imperati – poručio je Barbalić .
U okviru tematskih panela diskutovalo se o trenutnom kontekstu i potrebama za razvijanje strategija i akcija usmjerenih na mobilnost rada, kao i mogućim prilikama za unapređenje ekonomskog rasta i razvoja u Bosni i Hercegovini.
Fokus je bio također i na unapređenju lokalnih ekonomija korištenjem investicionih mogućnosti i potencijalnih doprinosa stranih radnika, te privlačenju ovih resursa koji mogu uticati na razvoj zajednice, stimulirajući ekonomski rast i stvaranje inkluzivnih prilika za strane radnike i lokalno stanovništvo.
Direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mario Nenadić je istakao da su poslodavci iz realnog sektora u Federaciji BiH svjesni složene situacije u pogledu radne snage na tržištu rada, da angažiranje stranih radnika u svojim kompanijama vide isključivo kao odgovor na nedostatak domaće radne snage, te kao preduvjet za razvoj, investicije i održivost poslovanja na domaćem i inostranom tržištu.
– Ovo su postali evropski standardi, migracije radne snage su trend u čitavom svijetu i Bosna i Hercegovina može pratiti trendove ili kumulirati probleme i ostati izolovana što će proizvesti nove dugoročne probleme – kazao je Nenadić.
Pouzdan sistem
Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić kazao je da će ekonomske migracije izvjesno biti sve intenzivnije.
-Nužno je da institucije i poslodavci kreiraju pouzdan sistem koji će osigurati predulove za kvalitetnu i sigurnu integraciju u našu zajednicu – istakao je Aćić .
Šefica IOM misije u BIH Laura Lungarotti naglasila je da pristup IOM-a podsticati saradnju između javnih institucija i privatnog sektora u cilju zajedničkog rješavanja izazova i iskorištavanja prilika u mobilnosti radne snage.
-Ovo će uključivati korištenje kombinovanih resursa i stručnosti za kreiranje inovativnih rješenja, pojednostavljenje procesa zapošljavanja, jačanje napora za integraciju radnika migranata i konačno izgradnju održivog okvira za rješavanje potreba tržišta rada uz promicanje obostrane koristi za oba sektora – zaključila je Lungarotti.
Na konferenciji je rečeno da danas više od 280 miliona ljudi (oko 3,6 posto) svjetske populacije živi u zemljama koje nisu njihove zemlje porijekla.
U isto vrijeme, kompanije širom svijeta suočavaju se sa nedostatkom radne snage na svim nivoima, u kontekstu vještina, ali i zanimanja. Radne migracije mogu ublažiti taj pritisak i pružiti kompanijama značajnu stratešku prednost, te doprinijeti unapređenju lokalnih ekonomija korištenjem investicionih.
